Danas bi to u mnogim mjestima značilo kaznu i morate da idete u prodavnicu kako biste nabavili jelku. Nije nemoguće da je vaša jelka stigla – čak iz Danske.
Izvezu 9 miliona jelki
Miris piljevine i svježih jelovih iglica ispunjava vazduh. U pozadini se čuju uzbuđeni glasovi djece i roditelja. Za mnoge prava praznična atmosfera počinje tek kada izaberu jelku sa svojom porodicom. A mnoge jelke koje se prodaju već su prešle dug put – stigle su kamionima iz Danske.
– Poslije Njemačke, Danska je najveći proizvođač u Evropi – kaže Klaus Džeram Kristensen iz Danskog udruženja proizvođača božićnih jelki. – Ali pošto imamo malu populaciju i ne treba nam mnogo jelki, mi smo najveći izvoznik na svijetu. Čak veći od SAD.
Oko devet miliona jelki svake godine napušta malu Dansku i odlazi u svijet. Polovina njih završi u Njemačkoj – najvažnijem tržištu za danske proizvođače.
Razlog su kratke transportne rute i dugogodišnje trgovinske veze između dvije zemlje, objašnjava Kristensen. Međutim, drvca se šalju i širom Evrope, pa čak i dalje.
– Izvozimo i u Dubai, Vijetnam i Hong Kong. Naravno, u manjim količinama, ali i to se računa – kaže Kristensen. – Kada drvca idu dalje, obično ih šaljemo brodom. Međutim, već su avionom stizala do Dubaija. Mnogo robe se uvozi iz tog regiona u Dansku, a avioni obično nisu puni na povratku. Onda mogu ponijeti naše božićne jelke sa sobom.
Gaje se na 20.000 hektara
U Danskoj se božićne jelke gaje na 20.000 hektara zemlje. U 2024. godini to je donijelo prihod od oko 160 miliona evra. Ključ uspjeha naziva se nordijska jela.
Osamdesetih godina prošlog vijeka zamijenila je smrču kao najpopularniju božićnu jelku u Evropi, prenosi Ekapija. Danci su prvi prepoznali njen potencijal.
– I omorika zapravo uopšte ne raste u Danskoj. Ovdje nemamo mnogo autohtonih vrsta. Zato imamo tradiciju da šumari putuju u druge zemlje da traže vrste koje možemo da koristimo u drvnoj industriji. Jednom su se vratili iz Gruzije sa omorikom. Prvobitno je bila namijenjena kao građevinsko drvo, ali je jedan dalekovidi šumar rekao: Ovo bi bila prelijepa božićna jelka – kaže Kristensen.
I nije bio jedini koji je tako mislio. Tamnozelene, mekane iglice i pune, čvrste grane brzo su učinile omoriku omiljenom širom Evrope. Njen nedostatak je što nema tako jak miris kao smrča, ali njene iglice nisu ni približno toliko bodljikave.
Danas je to prvi izbor za oko 80 odsto Nijemaca. A pošto Danci prenose svoje znanje o uzgoju i prodaji sa generacije na generaciju, oni su i dalje među najvažnijim proizvođačima.
Svako drvo je lijepo
Svend Kristijansen radi za jednog od najvećih proizvođača u Danskoj i sam prodaje drveće. Za njega je to poseban posao – mnogo truda i vremena ulaže se u svako drvo.
Prosječnoj božićnoj jelki potrebno je skoro deset godina da naraste do veličine pogodne za tržište. Plastična jelka nikada ne bi bila opcija za Kristijansena.
– Imao bih grižu savjesti. Imamo dužnost da prenesemo tradiciju Božića našoj djeci i unucima. A to uključuje i pravu božićnu jelku – kaže on.
Kristijansenova kompanija izvozi u sedamnaest zemalja, uključujući Njemačku, Englesku i Holandiju.
- Odličan je osjećaj znati da možemo da obradujemo toliko ljudi širom Evrope za Božić - kaže on.
Međutim, najprijatniji dio za njega je kada on i njegovi kupci izaberu savršenu jelku.
- Dobra božićna jelka znači nešto drugačije za svaku porodicu. Emocije ovdje igraju veliku ulogu. Ponekad je zabavno vidjeti na šta ljudi obraćaju pažnju. Ali na kraju, kada su jelke ukrašene – sve su lijepe - priča Kristijansen.
On bira svoju božićnu jelku od onih koje su preostale nakon što se većina proda neposredno prije Božića. Tada izbor više nije veliki, ali do sada je uvijek uspjevao da pronađe pravu jelku za svoju porodicu.
