Više od 3.000 godina gotovina je kamen temeljac transakcija, s ranim oblicima poput školjki koje prethode kovanicama i novčanicama. Međutim, značajan izmjena je digitalno plaćanje, vidljivo u razvijenim zemljama. Nedavna studija pokazuje da ta transformacija utječe na naše navike trošenja novca.
Naučnici sa Sveučilišta u Adelaideu i Sveučilišta u Melbourneu proveli su meta-analizu 71 studije, ispitujući potrošačko ponašanje u 17 zemalja svijeta. Otkrili su da digitalno plaćanje često dovodi do veće potrošnje u usporedbi s gotovinom. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu u časopisu Journal of Retailing, piše Science Alert.
Kako bi spriječili trošenje više od planiranog, preporučujemo potrošačima da nose gotovinu umjesto kartica kad god mogu. Ovo djeluje kao metoda samokontrole, savjetuje marketinški stručnjak Lachlan Schomburgk sa Sveučilišta u Adelaideu. Objašnjava da fizički čin rukovanja gotovinom čini potrošnju opipljivijom. S drugestrane korištenje kartice ili telefona može dovesti do gubitka traga o troškovima.
Digitalno plaćanje povećava potrošnju
Naučnici su primijetili da je povećanje potrošnje bilo malo, ali značajno. Izraženije je za upadljivu potrošnju, poput luksuzne robe. To otkriće, iako je prethodno promatrano, sada je potvrđeno kroz više eksperimenata, prenosi Financa.
Zanimljivo je da studija nije otkrila značajnu razliku u potrošnji za donacije ili napojnice između gotovinskih i bezgotovinskih metoda. Suprotno našim očekivanjima, otkrili smo da bezgotovinsko plaćanje ne dovodi nužno do većih napojnica ili donacija u usporedbi s gotovinom, kaže Schomburgk.
Ekonomski uslovi također su utjecali na učinak bezgotovinskog plaćanja, koji je bio jači u boljim ekonomskim vremenima. Navedeni se učinak s vremenom smanjio, prenosi Zimo. Nivoi inflacije nisu utjecale na gotovinsku u odnosu na bezgotovinsku potrošnju.
Kako bezgotovinska plaćanja postaju sve prisutnija, čini se da njihov utjecaj na ponašanje potrošača slabi. Buduća bi istraživanja mogla istražiti utječu li različite vrste bezgotovinskog plaćanja, poput kreditnih kartica u odnosu na Google Pay ili Apple Pay, na različit način na potrošnju.
Autori studije imaju za cilj istražiti kako nove tehnologije plaćanja, uključujući kriptovalute i usluge kupi sada i plati kasnije, utječu na potrošnju. Tranzicija prema društvu bez gotovine čini se gotovo neizbježnom. Vjerujem da je ovo istraživanje ključno jer baca svjetlo na zanemaren aspekt ove tranzicije: kako metode plaćanja utječu na naše ponašanje pri kupovini. To nas razumijevanje može osnažiti da donosimo informiranije odluke o kupnji, ističe na kraju Schomburgk.
