Evropa razmatra ulaganje od 10 milijardi eura u vlastiti prijevoz astronauta

Prijedlog direktora Evropske svemirske agencije (ESA) Josefa Aschbachera dio je nastojanja da se smanji zavisnost od stranih pružalaca svemirskih usluga, piše Euronews.

Prema Aschbacherovoj procjeni, nastavak kupovine tih usluga od stranih kompanija evropske bi poreske obveznike u istom periodu mogao koštati oko pet milijardi eura. Razvoj vlastitog sistema zahtijevao bi veća ulaganja, ali bi Evropi donio tehnologiju i industrijske kapacitete kojima trenutno ne raspolaže.

Evropa trenutno nema potpuno samostalan sistem za lansiranje astronauta i njihov povratak na Zemlju, već za letove s posadom prvenstveno zavisi od američkih svemirskih letjelica.

O budućem smjeru evropskog istraživanja svemira države članice ESA-e raspravljat će 15. decembra u Rimu. Agencija je nakon sjednice svog Vijeća, održane 21. i 22. oktobra, objavila da je razmotren Aschbacherov prijedlog, koji obuhvata aktivnosti u niskoj Zemljinoj orbiti, na Mjesecu i u okviru budućih misija prema Marsu.

Decembarski sastanak trebao bi pripremiti programske i finansijske odluke koje će biti donesene na ministarskom vijeću 2028. godine. Predloženih deset milijardi eura još nije odobreno, a obim i dinamika ulaganja zavisit će od dogovora država članica.

Dio ulaganja u samostalan pristup svemiru već je usmjeren prema evropskim kompanijama. ESA je u septembru kompaniji The Exploration Company dodijelila ugovor za razvoj i demonstraciju prijevoza tereta kapsulom Nyx do svemirske stanice i nazad na Zemlju.

Vrijednost ugovora može dostići 760 miliona eura. Za demonstracijsku misiju predviđeno je 310 miliona, dok se dodatnih 450 miliona odnosi na dvije opcionalne misije koje tek treba potvrditi. Kompanija je za demonstracijski projekat osigurala 40 posto finansiranja od privatnih ulagača, dok će preostalih 60 posto pokriti ESA.

Riječ je o teretnoj kapsuli koja pokazuje kako agencija javnim narudžbama podržava razvoj evropskih komercijalnih usluga prijevoza u svemir.

Evropske odluke povezane su i s pripremama za period nakon Međunarodne svemirske stanice (ISS). Prema najavi sastanka u Rimu, države će razmatrati kako osigurati evropski pristup niskoj Zemljinoj orbiti i nastavak aktivnosti nakon završetka rada ISS-a. Među prioritetima su i snažnije prisustvo na Mjesecu te razvoj kapaciteta za buduće istraživanje Marsa, uz nastavak međunarodne saradnje, prenose Financije hr.

Rasprava o evropskoj samostalnosti u svemiru odvija se i u okolnostima privremenog finansiranja američkih saveznih agencija. NASA trenutno radi, ali zakon koji je američki predsjednik potpisao u septembru osigurava finansiranje saveznih aktivnosti do 11. decembra. Evropski sastanak u Rimu održat će se samo četiri dana nakon tog roka, kada će pažnja ponovo biti usmjerena na odluke država o finansiranju svemirskih programa.

ESA želi razvijati vlastite kapacitete uz nastavak međunarodne saradnje, uključujući partnerstvo s NASA-om. Cilj evropskog prijedloga je osigurati samostalniji pristup orbiti i snažniju ulogu Evrope u istraživanju Mjeseca i Marsa.