Zajedno, blok čini više od 85% svjetske ekonomije i zaslužan je za jedinstvenu političku akciju kao odgovor na događaje u svijetu.
Međutim, uprkos ovoj zajedničkoj pripadnosti, ovu grupu i dalje čine fundamentalno različite ekonomije sa različitim politikama prema poslovnim subjektima.
U narednoj infografici pogledajte zemlje G20 prema njihovim glavnim stopama poreza na dobit. Podaci su dobijeni iz Trading Economics, u junu 2024. Podaci za EU i Afričku uniju (obje članice G20) nisu uključeni.
Argentina i Indija imaju najviše stope poreza na dobit , od 35% u G20.
Međutim, obije zemlje imaju progresivnu ljestvicu oporezivanja, tako da se ovaj broj može odnositi samo na manji podskup firmi. Za strane kompanije sa „stalnim prebivalitem“ u Indiji, stopa se penje preko 40%, prenosi Bankar me.
Zanimljivo je da zemlje BRICS-a pokrivaju spektar korporativnih poreskih stopa. Počevši od najvišeg (Indija, Brazil) do sredine (Južna Afrika, Kina) do najnižeg (Rusija).
S druge strane, većina klastera G7 nalazi se u srednjim rasponima (24–30%), s najvećim odstupanjem u Japanu (31%) i najmanjim izuzetkom u SAD (21%).
Zapravo, nakon Saudijske Arabije i Rusije (20%), SAD imaju treću najnižu stopu poreza na dobit od svih ekonomija G20.
Ovo nije uvijek bio slučaj. Zakon o „Trampovom porezu“ iz 2018. bio je najveća reforma poreskog zakona u tri decenije, čiji je dio smanjio stopu poreza na dobit kompanija sa 35% na 21%.
