U Evropi se gradi grad od drveta: Revolucija ‘teška’ više od milijardu dolara
Nova gradska četvrt Sickla, koja se nalazi južno od centra glavnog grada, gradi se pomoću unakrsno lameliranog drveta (CLT), a prostiraće se na čak 250.000 kvadratnih metara. Drvo se koristi u svim dijelovima konstrukcije – od podova i zidova do nosećih elemenata.
Od industrijske zone do simboličkog grada održivosti
Nekadašnja industrijska zona Sickla, poznata po proizvodnji dizel motora, sada se pretvara u moderan kvart sa drvenim stambenim zgradama, kancelarijama, školama i prodavnicama. Postojeće starije zgrade neće biti srušene – dio njih je već pretvoren u biblioteke i bioskope, a novi sadržaji će se uklopiti u već postojeću urbanu strukturu.
Direktor za razvoj poslovanja u kompaniji Atrium Ljungberg, Hokan Hilengren, poručuje da projekat ima jasan cilj – da pokaže kako izgleda održiva urbana budućnost. Ističe da građevinski sektor proizvodi čak 37% svjetskih emisija gasova sa efektom staklene bašte, što znači da upravo ta industrija ima ogroman potencijal za promjene.
Drvo umjesto betona: Manje emisija, više šuma
Brojna istraživanja potvrđuju prednosti drvene gradnje, prenosi Bankar me. Prema američkoj studiji iz 2024. godine, drvene zgrade proizvode 81% manje emisija stakleničkih gasova u odnosu na betonske, te 76% manje nego čelične konstrukcije.
Nije slučajno što baš Švedska predvodi ovu promjenu – čak 70% njene teritorije prekriveno je šumama, a drvo se već decenijama koristi u graditeljstvu. Arhitekta Oskar Norelijus iz biroa White Arkitekter, koji radi na projektu, naglašava da Šveđani imaju duboku kulturološku povezanost sa šumom: „To je naš prostor mira, energije i ideja, ali i osnovna ekonomska sirovina.“
Drveni neboderi i fleksibilni prostori
Norelijus već ima iskustva sa gradnjom velikih drvenih objekata – autor je Sara Kulturhusa, 20-spratne zgrade u sjevernoj Švedskoj koja sadrži galerije, muzej, biblioteku i hotel sa 200 soba. Ta zgrada je promijenila percepciju industrije prema drvetu, koje se sve češće vidi kao inspiracija u arhitekturi, a ne prepreka.
U novom kvartu Sickla, prvi blok sa 80 stanova, nazvan Kvarter 7, biće završen do kraja 2025. godine. Planirana je i izgradnja oko 2.000 dodatnih stanova do 2027, a zgrade će biti fleksibilno dizajnirane – stanovi će se po potrebi moći prenamijeniti u kancelarije, čime im se omogućava „drugi život“.
Ljudi vole drvo – i bukvalno ga grle
Osim funkcionalnih i ekoloških prednosti, drvo izaziva i emocionalnu povezanost. Posjetioci Sara Kulturhusa viđeni su kako grle drvene stubove, a arhitekte očekuju slične reakcije i u Sickli. Vidljiva drvena konstrukcija, uključujući instalacije poput ventilacije i cijevi, daje prostoru osjećaj topline i otvorenosti.
Brža gradnja i viši najam
Iako je betonska ploča za pod u prosjeku 20% jeftinija od one izrađene od drveta, gradnja drvetom je znatno brža. To znači da su stanovi i poslovni prostori brže spremni za useljenje i izdavanje. Hilengren vjeruje da će estetska vrijednost i održivost povećati i tržišnu atraktivnost, što bi kompaniji moglo donijeti veću dobit kroz više cijene zakupa.
Uprkos problemima na tržištu nekretnina koji su pogodili i Švedsku 2023. godine usljed rasta kamatnih stopa, investitori su optimistični. Uz odličnu saobraćajnu povezanost i viziju gradnje po mjeri održive budućnosti – drveni grad u Stokholmu mogao bi postati simbol nove ere evropske arhitekture.
