Umjetna inteligencija zahtijeva ogromna ulaganja u energetsku infrastrukturu
Na panelu o američkim inovacijama, ulaganjima i energetskim prioritetima, finansijski i energetski lideri investicijske banke predstavili su budućnost u kojoj će električna energija biti ključni pokretač ekonomskog rasta, tehnološke dominacije i geopolitičke moći.
Fokus rasprave nije bio samo na umjetnoj inteligenciji, već i na tome hoće li Sjedinjene Američke Države moći dovoljno brzo izgraditi infrastrukturu potrebnu za njeno funkcionisanje. Svi učesnici izrazili su zabrinutost zbog mogućnosti da umjetna inteligencija dovede do gubitka radnih mjesta.
„Svaki veliki tehnološki napredak pokrenuo je rast zaposlenosti, a očekujem isto i s umjetnom inteligencijom. Jedina razlika bit će u tome što će radna mjesta biti drugačija“, rekao je za STA Jonathan Prangel, direktor sektora za energetiku, komunalne usluge i alternativne izvore energije u Calvert Research and Managementu.
Jim Caron, glavni direktor za informacione tehnologije u Morgan Stanleyju, koji je moderirao događaj u organizaciji Centra za strane dopisnike američkog State Departmenta, smatra da će se dogoditi nešto slično kao tokom procvata interneta, koji je otvorio nove mogućnosti zapošljavanja, prenosi SEEbiz.
U raspravi su učestvovali i Chris Ortega, direktor za Ameriku u Morgan Stanleyjevom odjelu za upravljanje infrastrukturnim investicijama, Tom Greenburg, izvršni direktor i potpredsjednik investicijskog bankarstva, te Renato Grandmont, izvršni direktor globalnog investicionog ureda banke.
Ako je planiranje energetskih kapaciteta nekada bilo pitanje decenija, danas su rokovi znatno kraći. Tehnološke kompanije žele pristup električnoj energiji za dvije ili tri godine, dok se razvoj novih modela umjetne inteligencije odvija u ciklusima od svega šest mjeseci.
„Bez pristupa električnoj energiji ne možete implementirati nove sisteme, a bez novih sistema ne možete zadržati konkurentsku prednost. Energija je postala osnovni preduslov ekonomskog rasta“, rekao je Grandmont, dodajući da je u protekloj deceniji globalna potražnja za električnom energijom porasla za 50 posto.
Globalna ulaganja u ovaj sektor porasla su sa šest na 12 biliona dolara.
Data centri trenutno troše oko četiri posto ukupne električne energije u SAD-u. Očekuje se da će se taj udio udvostručiti u narednim godinama. Velike tehnološke kompanije ulažu stotine milijardi dolara u proširenje računarskih kapaciteta, dok industrijske politike podstiču povratak proizvodnje iz inostranstva u Sjedinjene Države.
Takav rast dolazi u sukob sa stvarnim mogućnostima infrastrukture, rekao je Ortega.
Američka elektroenergetska mreža projektovana je za period stabilnog i predvidivog rasta, ali su današnje potrebe znatno drugačije i postoje ozbiljni infrastrukturni nedostaci za zadovoljavanje potražnje, rekao je Greenburg.
Dodao je da kompanije pokušavaju osigurati vlastite izvore energije zaobilaznim putem, što dovodi do nesuglasica s lokalnim zajednicama.
Sjedinjene Države su u dobroj poziciji jer raspolažu velikim količinama prirodnog plina i nafte, kao i kapitalom za tehnološki razvoj, rekao je Grandmont.
Međutim, Prangel je naglasio da će biti potrebno povećati ulaganja u obnovljive izvore energije poput solarne i energije vjetra. Kina trenutno kontroliše više od 70 posto globalnog tržišta tih tehnologija i ima prednost zahvaljujući centralizovanom planiranju.
Kina i Sjedinjene Države imaju prednost nad Evropom, koja ima fragmentisane regulatorne sisteme, rekao je Ortega.
Prangel je dodao da će, s rastom potražnje, biti potrebno koristiti sve raspoložive energetske resurse.
Sjedinjene Države imaju dodatni izazov jer predsjednik Donald Trump nije naklonjen energiji vjetra. Njegova administracija, nakon što su je sudovi spriječili da zaustavi projekte u tom sektoru, sada otkupljuje koncesije za offshore i druge projekte energije vjetra te sredstva preusmjerava prema plinu, nafti i uglju.
