Uz pomoć tehnologije žene u ruralnim sredinama mogu razviti brojne uspješne biznis priče

Kako ističu organizatori Akademije, njihov cilj je zatvoriti dvostruku podjelu – rodnu i urbano-ruralnu – koja sprječava žene u ruralnim i depopulacijskim područjima da postanu vođe koje našem svijetu trebaju.

Ženska akademija za ruralne inovacije predstavlja jedinstvenu priliku i iskustvo učenja. Sudionici su imati priliku razgovarati i učiti od mentora i stručnih govornika iz cijele Evrope. Zajedno su raspravljali o najvećim problemima s kojima se suočavaju žene u ruralnim područjima, kako ih potaknuti da istraže rješenja koja mogu donijeti opipljive rezultate u njihovoj regiji. One bi također trebale djelovati kao snažan primjer i uzor drugim ženama u ruralnim sredinama.

Žene čine polovinu stanovništva. Međutim, još uvijek se suočavaju sa strukturnim izazovima koji mnoge od njih nepravedno sprječavaju da oslobode svoj puni potencijal.

- Naš prvi cilj je omogućiti vidljivost žena u ruralnim sredinama, ne samo u Bosni i Hercegovini ili Hrvatskoj, već i u cijeloj Evropskoj uniji. Žene u ruralnim sredinama mijenjaju svijet kroz brojne inovacije i nove načine poslovanja, a mi želimo dati svoj doprinos kako bi one bile prepoznate. Želimo poslati jasnu poruku – tehnologija znači slobodu, zahvaljujući tehnologiji možete raditi gdje god želite. Mladi ljudi koji razmišljaju o emigiriranju, odlasku iz BiH sad dobivaju priliku da zahvaljujući tehnologiji uspješno razvijaju poslove i u svojim seoskim sredinama. Očekujemo da tehnološke kompanije poput Huaweija pomognu u razvoju njihovih biznisa, ali i da polaznice naše akademije kada se vrate u svoje zemlje primjene stečena znanja i vještine. Time pomažu i svojim lokalnim zajednicama, ističe voditeljica European Leadership Academy, Berta Herrero.

Ona je i voditeljica odjela za raznolikost, jednakost i uključenost Huawei Europe, globalnog tehnološkog lidera koji značaju podupire koncept European Leadership Academy.

-Europska ruralna područja važan su doprinos privredi i društvu. Imaju vitalnu ulogu u prehranjivanju građana hranom koju uzgajaju i uzgajaju, istovremeno čuvajući prirodnu ljepotu i bogatu raznolikost našeg sela. Stvaranje novih prilika putem tehnologije pomaže udahnuti novi život središtima Evrope dok istovremeno osnažuje žene na selu. Zbog toga je European Leadership Academy kreirala program kao nitko drugi – Žensku akademiju za ruralne inovacije. Drugo izdanje Akademije okupilo je talentirane žene iz preko 20 različitih europskih ruralnih područja kako bi stekle vještine i alate potrebne za oblikovanje digitalnog doba iz ljepote vlastitih sela, naglašava Herrero.

Uz odabrane polaznice iz svake od zemalja Evropske unije, na Ženskoj akademiji za ruralne inovacije sudjeluje i Tamara Teodorović iz Bijeljine koja je predstavnica Bosne i Hercegovine, ali i jedina sudionica s prostora zapadnog Balkana. Ona je osnivačica hibridnog startup-a koji se temelji na proizvodnji odjeće od materijala koji nastaju od poljoprivrednog i prehrambenog otpada. To su materijali koji nastaju biotehnološkim putem i riječ je o vrsti proizvodnje koja je u povoju ne samo u BiH, nego i u svijetu.

- Radimo na otvaranju inovacijsko-kreativnog hub-a u Bijeljini ili okolini ovisno gdje dobijemo prostor i pristup da napravimo zgradu. Tu bismo okupljali sve kreativce iz Semberije, Brčko Distrikta, tuzlanske regije i osigurali im svu potrebnu pomoć za razvoj startup poslova ili kreativnih vještina. Trenutno pravimo learning platformu gdje će ljudi moći na digitalni način dobivati pristup pojedinim materijalima za učenje i cilj nam je okupiti što više mentora, a onda vremenom da apliciramo i za neke fondove kako bismo napravili zgradu ili da bi neki postojeći prostor pretvorili u hub, ističe Teodorović.

Ova akademija joj je, kaže, važna jer omogućava stjecanje novih znanja, vještina i iskustva.

- Da vidimo kako te stvari funkcioniraju u zemljama EU, a zbog mog biznisa važno mi je i umrežavanje, upoznavanje novih ljudi i povezivanje s njima. Nama iz BiH je jako teško doći do stranih tržišta ili izvora financiranja, jer uvijek se pojavi neki problem, zaključuje ova mlada poslovna žena koja se već na početku karijere suočila s brojnim birokratskim preprekama i zastarjelom legislativom koja otežava inovativno poslovanje.

Profesorica Belma Ramić-Brkić sa Sarajevo School of Science and Technology (SSST) bila je među panelistima na Akademiji i ističe kako je mladim ljudima neophodno pričati o uspjesima i padovima, jer to je jedini način da nauče bitne stvari i uspiju u biznisu, prenosi Fena.

- Često i na prezentacijama slušamo najuspješnije priče, ali to nije pravi život. Ovakve akademije potiču rasprave o pravim životnim i poslovnim putevima kojima ne teče samo med i mlijeko. Projekti poput ovog su dobri i zbog usvajanja novih znanja, vještina koje je nemoguće steći bez interakcije s drugima, kaže Ramić-Brkić.

Kada je posebno riječ o razvoju poslovanja u ruralnim sredinama, ona ističe značaj edukacije, uz istodobno stvaranje povoljne zakonske regulative i osiguranja financijskih poticaja. Sve to, kaže, trenutno nedostaje BiH i zbog toga projekte poput ovog smatra svojevrsnom alternativom u nedostatku osmišljene državne strategije i pristupa.

- Mi imamo ogromne zelene površine koje se mogu korištenjem tehnologije i nadzirati i optimizirati i automatizirati pojedine aktivnosti koje se sad obavljaju ručno. Sve se može pratiti kroz odgovarajući algoritam što umnogome olakšava i samo upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom i drugim poslovnim aktivnostima u ruralnim sredinama, pojašnjava ona.