Iz Betavolta navode da će njihova nuklearna baterija imati koristi u avijaciji, uređajima s AI-jem, medicini, MEMS sustavima, inteligentnim senzorima, malim bespilotnim letjelicama i robotima, ali i u pametnim telefonima koji se možda više nikada neće trebati puniti.
Kako prenosi Tom's Hardware, BV100 ne nudi veliku snagu: ova baterija dimenzije 15 x 15 x 5 milimetara daje svega 100 mikrovata na naponu od tri volta. No, Betavolt kaže da se može koristiti u seriji ili paralelno, ovisno o zahtjevima uređaja, a 2025. godine planiraju predstaviti i 1-vatnu verziju.
Iz Betavolta ističu da se njihova nuklearna baterija znatno razlikuje od sličnih baterije koje su razvili SAD i SSSR 60-ih godina prošloga stoljeća. Tada su nuklearne baterije bile velike, opasne, skupe i sklone pretjeranom zagrijavanju te su kao radioaktivni izvor energije koristili plutonij, što je predstavljalo i veliki zdravstveni rizik, prenosi Bug.hr.
S druge strane, BV100 trebao bi biti siguran za korisnike, a tvrdi se i da neće propuštati zračenje čak i ako bude izložen puknućima ili probojima raznih vrsta. Ta razina sigurnosti proizlazi iz materijala od kojih je baterija napravljena – izotopa nikla-63 kao izvora energije (koji se tokom radioaktivnog raspada pretvara u obični bakar) te dijamantnog poluvodiča koji pomaže stabilnom radu pri temperaturama od -60 do 120 stupnjeva Celzijusa.
Betavolt tvrdi da je ova tehnologija baterije daleko ispred evropskih i američkih tehnologija nuklearnih baterija.
