Koliko kamiona robe završi u Bosni i Hercegovini ne zna niko.
Gradiška glavna rupa sistema
Javna saslušanja članova UIO BIH pred parlamentarnom Komisijom za borbu protiv korupcije, pokazala su da su bh. granični prelazi šuplji poput švicarskog sira. Posebno onaj na Gradišci. Šleperi robe bez ikakve kontrole iz logističkih centara u Mađarskoj prolaze kroz Gradišku.
Pakete potom preuzimaju domaći poštanski operateri i ostvaraju rekordne dobiti preko leđa domaće privrede. Broj paketa koji ulaze u BIH niko ne zna, kriju ih i poštanski operateri. Gubici po osnovu poreza se već mjere u stotinama miliona KM.
Evropa uzvraća udarac
S druge strane, ozbiljne evropske države poput Francuske i Italije već su uvele posebne naknade za ovu vrstu paketa. Naime, u 2025. godini u EU je ušlo 5,8 milijardi paketa male vrijednosti, što je više nego četverostruko povećanje u odnosu na 2022. i rast od 20 posto u odnosu na 2024. godinu. Devet od deset tih paketa dolazi iz Kine, prema podacima Evropske komisije.
„Protiv kineskih platformi vodi se rat manevara“, kaže francuski ministar trgovine Serge Papin i dodaje da porez koji su uvele Francuska i Italija na male neevropske pakete već ima uticaj na kineske platforme.
“U Italiji, gdje su ovi porezi na snazi od januara, bilježimo pad prometa kineskih platformi od 30%“, kaže.
Dodatno, problem zaobilaženja plaćanja poreza trebao bi biti riješen na jesen stupanjem na snagu evropskog oporezivanja malih paketa. Ono će uključivati carinu od 3 eura, uz dodatnih 2 eura manipulativne naknade zbog opterećenja carinskih službi uslijed naglog rasta broja pošiljki izvan Evrope. Kako je nedavno istakao FashionNetwork.com, ukupnih 5 eura naplaćivat će se po kategoriji proizvoda. Tako će paket koji sadrži majicu i farmerke biti oporezovan sa 10 eura.
Ovaj potez EU dolazi nakon što su Sjedinjene Američke Države prošle godine ukinule svoj prag od 800 dolara za „de minimis“, što je preusmjerilo dio kineskog izvoza prema Evropi.
„To će biti odvraćajući faktor i primjenjivat će se u cijeloj Evropi. Neće biti načina da se to zaobiđe“, kaže Papin i dodaje: “Cijela Evropa će primjenjivati ove poreze”.
Zvanični podaci iz EU govore da od pregledanih pošiljki, gotovo trećina sadrži nesigurnu ili krivotvorenu robu, ili deklaracije ne odgovaraju sadržaju paketa. Čest problem su i lažno označeno porijeklo robe ili umanjena vrijednost kako bi se izbjegle carine.
BiH bez zaštite, zakon na čekanju
No, Bosna i Hercegovina nije Evropa i njena privreda će ostati nezaštićena, dapače.
Domaće firme moraju platiti PDV i druge poreze, imati fiskalne račune, garancije i servis, plaćati poreze i doprinose. Ukratko, sve ono što TEMU ne mora te može biti mnogo jeftiniji od robe u lokalnim radnjama.
Da ništa nije slučajno, pokazuju svjesne opstrukcije unutar Vlade FBIH gdje je već skoro četiri mjeseca spreman Nacrt zakona o e-trgovini. No, još uvijek nije ugledao svjetlo dana.
Radi se o potpuno novom zakonskom rješenju, koje će, kada se usvoji biti modernije od onih kakve imaju zemlje u okruženju. No, s obzirom da se Zakon koji je izradilo Ministarstvo trgovine kiseli u ladicama HDZ-ovog ministra pravde Vedrana Škobića, jasno je da ima i onih koji nisu sretni najavom uvođenje reda u oblast e-trgovine.
Agencija za nadzor bez nadzora
Da stvari budu gore, iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH ranije su za Vijesti.ba potvrdili da ne kontrolišu sigurnost paketa koji dolaze s platforme TEMU.
Objašnjavaju da nemaju nadležnost za kontrolisanje sigurnosnih karakteristika proizvoda koji se nude i prodaju putem različitih internet platformi, i koji se potrošačima isporučuju uz posredovanje poštanskih operatera, a da pri tome proizvod nije stavljen na tržište BiH
I dok je EU po ovom pitanju upalila sve alarme, ovaj stav državne agencije praktično znači da se u BiH apsolutno ne kontrolišu sigurnosne karakteristike proizvoda s ciljem osiguranja da proizvodi stavljeni na tržište BiH ispunjavaju propisane sigurnosne zahtjeve i ne ugrožavaju zdravlje i život potrošača.
