Zašto Japan drastično zaostaje za SAD-om u primjeni umjetne inteligencije

Ipak, u poređenju sa SAD-om i Velikom Britanijom, primjena umjetne inteligencije na radnim mjestima ostaje spora i oprezna. Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), svega 8,4 posto radnika u Japanu koristi AI kao dio svog posla, dok taj udio u SAD-u iznosi 50 posto, u Velikoj Britaniji 32 posto, a u Singapuru čak 56 posto.

Stručnjaci i poduzetnici, među kojima su suosnivač američkog startupa Kuse AI i profesor Univerziteta naprednih nauka u Kyotu, objašnjavaju da je Japan tradicionalno konzervativan i nesklon riziku.

Dok se u SAD-u umjetna inteligencija uvodi kao pomoćnik i postepeno integriše u radne procese, japanske kompanije zahtijevaju veliki broj dokaza o njenoj pouzdanosti i imaju gotovo nultu toleranciju na greške, posebno u radu s klijentima.

Zbog toga se generativna umjetna inteligencija u Japanu uglavnom koristi za manje rizične zadatke, poput pisanja i sažimanja tekstova, dok je zdravstveni sektor toliko tehnološki zastario da pojedine bolnice i dalje koriste papirnu dokumentaciju.

Vlada Japana pokušava promijeniti situaciju. Parlament je usvojio Zakon o promociji umjetne inteligencije, kojim se blagom regulativom nastoje potaknuti ulaganja i unaprijediti produktivnost zemlje, koja je trenutno najniža među članicama G7.

Iako Ministarstvo finansija tvrdi da je udio kompanija koje koriste AI porastao s 11 na 75 posto u posljednjih pet godina, kritičari upozoravaju da u tim kompanijama tehnologiju zapravo koristi samo mali broj zaposlenih, i to u vrlo ograničenoj mjeri.

Dodatni problem predstavljaju zastarjeli računarski sistemi. Čak 60 posto njih starije je od 20 godina, prenosi PC Press.

Profesor Univerziteta Meiji ističe da digitalna pismenost u zemlji nije na dovoljno visokom nivou te upozorava da bi Japanu do 2030. godine moglo nedostajati gotovo 800.000 IT stručnjaka.

Dodatni problem predstavlja i društveni pritisak da se očuva puna zaposlenost. Zbog toga kompanije izbjegavaju radikalne reforme koje bi mogle dovesti do gubitka radnih mjesta.

Pojedine velike trgovačke kompanije, poput Kanematsua, ipak počinju mijenjati pristup i zapošljavati diplomce s visokim nivoom znanja o umjetnoj inteligenciji. Međutim, bez spremnosti na veće tehnološke promjene, prijeko potreban rast produktivnosti mogao bi ostati nedostižan.