Megaprojekat: Gradi se podvodni tunel koji će povezati Njemačku i Dansku
Fehmarnbelt će biti dug 18 kilometara te će ići do 40 metara ispod Baltičkog mora i imat će ukupno pet galerija: dvije putne, dvije željezničke i jednu galeriju za hitne slučajeve. S budžetom od oko sedam milijardi eura Fehmarnbelt je dobio zeleno svjetlo 2022. godine, kada su započeli građevinski radovi.
Beton i čelik glavni su elementi koji se koriste kako bi ovaj podvodni megatunel postao stvarnost, iako je njegova konstrukcija neobična.
Umjesto da se iskopava gigantskim mašinama za bušenje tunela, sastojat će se od 89 betonskih modula koji su ogromni: većina će biti dugačka 217 metara i široka 42 metra. Svaki teži ne manje od 73.000 tona. Ti će se dijelovi proizvoditi na površini, a zatim spojiti na morskom dnu, prenosi Revija HAK.
Zapravo, prvi modul dovršen je krajem prošle godine i već je ove godine uronjen s danske strane. Ranije su se sprovodili zadaci iskopavanja koji su trajali više od dvije godine, a 70% je dovršeno u januaru 2023.
Čelik će biti drugi temeljni dio Fehmarnbelta, koji će se koristiti za ojačanje modula tunela. Svake sedmice proizvede se 1.500 tona čelika kako bi se formirale šipke dužine 15 metara i promera 32 milimetra. Za tunel će biti potrebno čelika kao za 50 Aiffelovih kula.
Osim toga, roboti firme DMC-Wire omogućiće više od 70% ovih spojeva, a magnetska dizalica koja može da podigne do pet tona čelika spustit će ove šipke na morsko dno. Roboti će ih spojiti i ojačati betonske module.
Što se ceste tiče, Fehmarnbelt će biti dio rute E47 koja povezuje Njemačku sa Švedskom, prolazeći kroz danski glavni grad Kopenhagen. Trenutno vožnja trajektom preko moreuza između ostrva Fehmarn i Loland traje oko 45 minuta, a u to nije uračunato vrijeme čekanja.
Tunelom, kažu, ovo će putovanje biti skraćeno na 10 minuta. Putovanje vozom trajat će sedam minuta jer će vozovi preći tunel brzinom od 200 km/h. Tako će se vrijeme putovanja između Hamburga i Kopenhagena skratiti s gotovo pet sati na dva i po sata. Očekuje se da će tunel biti pušten u promet 2029. godine.