Svakodnevne jutarnje i popodnevne gužve postaju neizdržljive. U Vogošću se ulazi po 40-ak minuta, a radi se o samo nekoliko kilometara ceste. U video-prilogu Vijesti.ba pogledajte kako saobraćaj na ovoj dionici izgleda u jutarnjim i poslijepodnevnim satima zabilježen dronom.
Mediji su o gužvama na Vogošćanskoj petlji izvještavli prije četiri godine, kada se na ovoj dionici gradio kružni tok, a građani nadali da će njegova izgradnja rasteretiti ovu putnu komunikaciju. No, to se nije desilo.
Zašto je to tako pitali smo doc. dr. Ammara Šarića, dipl. ing. Građevinskog rukovodioca Odsjeka za saobraćajnice Građevinskog fakulteta u Sarajevu.
U pogledu propusne moći postoji nekoliko problema, osim toga što je ne prati daljnja izgradnja sabraćajne infrastrukture.
- Izgradnja dvotračnih kružnih tokova dok su sve pristupne ceste jednotračne (prilaz iz Vogošće i Rajlovca), nedovoljan kapacitet pristupnih cesta te na kraju veliko saobraćajno opterećenje koje zahtijeva dosta ozbiljniju (veću i širu) cestovnu infrastrukturu sa većim kapacitetom, što se svakako ne može postići izmjenom kružnih tokova, kaže Šarić.
On navodi da u odnosu na prethodno rješenje sa klasičnom trokrakom raskrsnicom ovakvo rješenje značajno je sigurnije.
- Vogošćanska petlja predstavlja dobar spoj autoceste i mreže gradskih cesta, jer kružni tokovi trebaju usporiti vozila koja dolaze sa autoceste i dati im nagovještaj o promjeni uslova odvijanja saobraćaja tako da prije svega imaju sigurnosnu funkciju. Također, omogućavaju jednostavan pristup autocesti većem broju priključnih cesta, kaže Šarić.
Dodaje da petlja pripada ‘’dumbbell’’ tipu čvorišta (od engleske riječi za tegove na koje petlja sa dva kružna toka podsjeća), iako je položaj kružnog toka bliže Vogošći geometrijski neobičan zbog prostornih ograničenja, te se veoma često primjenjuje.
Dodajmo da je važno naglasiti da je upitno i u kojoj će mjeri izgradnja transzverzale riješiti ovaj problem. Naime, njen spoj dolazi na isto mjesto, odnosno isti kružni tok.
