Agencija za certificiranje halal proizvoda u narednom periodu planirala je kampanju kojom će dodatno informisati i zaštitili halal konzumente, a implementirat će je Balkansko udruženje za zaštitu potrošača muslimana.
Predstavnik Agencije, Nermin Hadžić, ističe da halal konzumenti moraju biti upoznati koji su to haram sastojci koji mogu biti u proizvodima, kako bi prilikom čitanja deklaracije na proizvodima mogli uočiti prisustvo istih.
- Prikriveni haram sastojci se nalaze u proizvodima u kojima ih inače ne bismo mogli očekivati – kazao je Hadžić za Fenu i kao primjer naveo da hljeb i peciva često sadrže haram sastojke svinjskog pa čak i ljudskog porijekla E 920 l-cistein koji se dobija iz kose, (plehovi, hljeb i peciva se premazuju svinjskom mašću).
I bezalkoholno pivo u sebi sadrži određeni procent alkohola, jaja koka nosilja koje su hranjene koncentratom sa svinjskim masnoćama nisu halal, ribe koje su tovljene u ribogojilištima a pritom hranjene hranom na bazi svinjske krvne plazme nisu halal, nisu dozvoljeni.
Također i sir pri čijoj je preradi korišten enzim pepsin svinjskog porijekla nije halal, kao i neki konditorski proizvodi (čokolade, keksi, banana čokoladice kroasani sadrže sastojke haram porijekla i takvi proizvodi nisu halal).
Često se u kolače dodaju sastojci koji su haram porijekla - alkohol, svinjska mast, svinjski želatin, u mlijeku i mliječnim proizvodima su svinjski želatin - u mileramu ili vajkremu, sladoled često u sebi sadrži sastojke svinjskog porijekla i alkohol.
Hadžić također navodi da sastojci svinjskog porijekla, alkohol, mogu se naći i u lijekovima, kao i E 120 karminska crvena boja koja se nalazi u mesnim prerađevinama, konditorskim proizvodima, sladoledima, bonbonima, ruževima za usne, lijekovima, a koja se proizvodi od insekata.
Agencija za certificiranje halal proizvoda je među prvim halal certifikacijskim tijelima koja su akreditirana za sve vrste halal proizvoda: primarna poljoprivredna proizvodnja, stočarstvo, peradarstvo, proizvodnja hrane za životinje, proizvodnja hrane, pića, medikamenti, dodaci prehrani, ambalaža, logistika .
- Poznato je da određeni proizvođači izvan BiH označavaju proizvode sa terminom halal ili koriste određene znakove „halal“ na proizvodima. Da bi jedan proizvod bio halal certificiran neophodno je da halal certificiranje izvrši certifikacijsko tijelo koje je akreditirano i međunarodno priznato – istakao je Hadžić.
Potrošače u BiH, dodaje, redovno informiraju i educiraju o zloupotrebama vezanim za „halal“ proizvode koji nisu certificirani od akreditiranog certifikacijskog tijela, kao i na pojavu samoinicijativnog isticanja termina ili znakova halal na ugostiteljskim objektima koji nisu halal certificirani.
Ovaj trend, navodi on, prisutan je posljednjih godina u Sarajevu, Mostaru, Travniku, Jajcu, Bihaću, mjestima koja posjećuju turisti iz islamskih zemalja.
- Na ovu pojavu smo upozorili Federalnu upravu za inspekcijske poslove, a tu informaciju ćemo također uputiti i kantonalnim turističkim zajednicama i inspekcijama – naglasio je Hadžić u intervjuu za Fenu.
Naravno, pojašnjava, postoje indicije da pojedini proizvođači ne deklarišu zabranjene sastojke na deklaracijama svojih proizvoda ili to označe generalnim nazivima kao što su aroma, aditivi, boje i slično.
Ovo je još jedan od argumenata, naglašava Hadžić, zašto konzumenti trebaju kupovati proizvode koji su halal certificirani od akreditovanih halal certifikacijskih tijela.
- Postoje alternative, odnosno da se nedozvoljeni sastojci u proizvodu mogu zamijeniti halal sastojcima - karminska crvena boja E 120 koja se proizvodi od insekata može se zamijeniti crvenom bojom cvekle, inzulin svinjskog porijekla se može zamijeniti inzulinom proizvedenim iz mikrookrganizama, a svinjski želatin goveđim, ribljim ili biljnim želatinom - preporuka je predstavnika Agencije za certificiranje halal proizvoda Nermina Hadžića.
Biznis.ba / FENA
