O prvim koracima Slovenije na putu ka sada u svijetu vodećoj zemlji sa prestižnom nagradom najčistije države, ambasadorica Bukinac kaže da sada kada razmišlja o tom putu, sjeća se, da su bili dosta opterećeni kako u novim okolnostima poslije uspostavljanja samostalne i nezavisne države, biti prepoznatljivi na evropskom i svjetskom tržištu.
- Po čemu smo poznati, koliki je domet toga što mi mislimo, da možemo ponuditi i kako nas vide drugi? Kako objasniti, da je nešto više od 20.000 kvadratnih kilometara između dva turistička diva kao što je Italija i Austrija, vrijedno posjetiti, ostati više od dva dana… ? Ne mogu tačno odrediti što je bila neka značajnija prekretnica, ali sigurno ih je bilo više. Ono što mogu sa sigurnošću tvrditi, da je bilo važno shvaćanje, da se radi o industriji, o biznisu kao svakom drugom, ali osim toga, u ovom slučaju radi se djelatnosti, u kojoj nudite proizvod koji sadrži ili može sadržati sve što imate, znate, radite. Ali mora biti protkan kreativnošću. Mislim, da smo konačno na pravom putu, jer su svi strateški partneri u slovenskom turizmu razumjeli, da je ta kreativnost najvažniji ekonomski resurs u turizmu. Ono što je organizovan i sistemski pristup države omogućio je, između ostalog, objedinjavanje svega toga u zaštitni znak, brend. Danas Slovenija nije ništa veća nego što je bila, jasno je, da nismo mjesto masovnog turizma i formatiranih resorta. Ali Slovenija sad kao zaštitni znak, znači zeleno, zdravo, čisto. Slovenija kao zelena, aktivna i zdrava destinacija za vrhunske doživljaje - rezimira turistička postignuća Slovenije ambasadorica Bukinac.
Na pitanje šta je bilo potrebno da bi se došlo do prestižnog nivoa, naglašava kako je bio potreban razvoj, prepoznavanje vlastitih prednosti i slabosti, učenje iz primjera dobre prakse u neposrednoj okolini, kritički osvrt na želje i mogućnosti, prepoznavanje vlastitih prednosti i izazova, planski i sistematički pristup, jedna vizija, koja je objedinila glavne aktere ali ostavlja mjesta i za ostale.
- Ali bez implementacije planova, nema rezultata. Program djelovanja je usklađen na razini države, i radi se o strateškim razvojnim i marketinškim smjernicama, koje se crpe iz Strategije održivog rasta slovenskoga turizma 2017 - 2021. I u toj strategiji prepoznatljivost i imidž Slovenije kao turističke destinacije pod brednom 'I feel Slovenia' je na prvom mjestu, ali nije jedino opredjeljenje. Održiv rast moguć je turizmom od 365 dana, geografsko rasprostrtim tokovima po cijeloj Sloveniji u okviru četiri makro destinacije, za produživanjem prosječnog trajanja boravka u Sloveniji i jačanjem produkata sa većom dodanom vrijednošću i konačno, fokusiranje na zahtjevnog potrošača, koji traži kvalitetne, raznolike i aktivne doživljaje, ali i mir i osobne koristi - kaže ambasadorica Slovenije.
Naglašava kako iza promocije Slovenije stoji mnogo znanja, aktivnosti, kreativnog marketinga, upotrebe savremenih tehnologija i metoda.
- Ali najuspješniji promotor je naravno uspjeh sam. Brojna priznanja na području održivog turizma koje su Slovenska turistička organizacija, pojedine destinacije ili ličnosti iz turizma ili djelatnosti koje se povezuju turizmom osvojile posljednjih nekoliko godina najefikasnije potvrđuju da smo napredovali u smjeru koji smo sebi zadali.Samo da nabrojim najnovije - Slovenija je na turističkoj berzi ITB Berlin 2018. dobila priznanje Sustainable Destinations 2018 u kategoriji Best of the Planet – Best of Europe. Destinacije koje u okviru Zelene sheme slovenskog turizma nose znak Slovenia Green Destination pobjednice su u kategoriji Best of Europe (najbolji u Evropi) u okviru izbora Global Top 100 Sustainable Destinations Awards.
Kampanja Zdrave vode je dobitnica prestižnog priznanja WTM International Travel & Tourism Awards v kategoriji »Best in Wellness«. A na turističnoj berzi ITB Berlin 2017 Slovenija je dobila prestižno priznanje World Legacy Destination Leadership Awards Winner koje daje National Geographic za održivo upravljanje naše turističke destinacije. Slovenija je bila 2016. na 'Global Green Destinations Day' proglašena za prvu Zelenu državu na svijetu - precizira ambasadorica Bukinac.
Program Slovenske turističke organizacije za ovu i iduću godinu temelji se na strateškim razvojnim i marketinškim smjernicama koje su u Strategiji održivog rasta slovenskog turizma 2017 – 2021. usvojenoj od strane Vlade Republike Slovenije u 2017. godini.
- U tom dokumentu određeno je šest ključnih razvojnih politika, koje se tiču novog organizacionog okvira u obliku makro-destinacija i turističkih produkata, institucionalnog i pravnog okvira koji je za to potreban, opredjeljuju stvaranje dodatnih smještajnih kapaciteta i turističke infrastrukture te investicija u to, bave se razvojem kadrovskih potencijala u turizmu, opredjeljuju politiku prostora, prirodnih i kulturnih resursa u turizmu i ulogu malih i srednjih poduzeća. Podršku tim politikama svi čimbenici izrazili su u Deklaraciji o partnerstvu za održiv rast. Slovenska turistička organizacija je zeleni (tj. održiv) smjer razvoja odredila kao jedinu pravo razvojnu priliku naše zemlje i njene turističke ponude. Cjelovito uvođenje održivog usmjerenja stavila je u sam centar djelovanja, razvoja i promocije slovenskog turizma, to je Zelena shema slovenskog turizma i znak SLOVNEIA GREEN - kaže ambasadorica Bukinac o narednim razvojnim koracima Slovenije.
Turizam je u Sloveniji u 2016. godini imao 12,9 posto svih zaposlenih, ostvario je 8,1 posto cjelokupne vrijednosti izvoza i stvarao 12,6 posto BDP, a devizni priliv je iznosio 2,19 milijardi eura.
- Želimo postići 3,7 do 4 milijarde eura iz naslova izvoza putovanja. Jasno je da je to poduhvat svih, ne samo države - navodi ambasadorica Bukinac.
Uz opasku kako je osnova daljeg razvoja već spomenuta Strategija održivog rasta, pojašnjava da su upravo porast prihoda i noćenja te sve veća prepoznatljivost Slovenije dodatna obaveza tom pristupu.
- Između ostalog, strategija je geografski rasprostraniti turističke tokove. Naš turistički produkt treba biti uvijek jednako odličan, doživljaj uvijek mora biti vrhunski. Veliki broj posjetitelja na Bledu, kojih ta destinacija ne može apsorbirati, mogu uticati na kvalitet doživljaja. Zato je rasprostranjenost tokova jedno od mogućih rješenja, koje ne ograničava dotok turista već ih samo na smišljen način preusmjerava vremenski i lokacijski. Ali uz to treba se stalno zalagati za bolje ekonomske, okolišne, i društvene vidike održivog (trajnog) razvoja, uključujući bolji položaj i zadovoljstvo zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu. Priznajmo, osmjeh ne licu konobara ne možete održati dugo s lošim radnim uslovima - kaže sagovornica.
Sa općom javnom konstatacijom u BiH kako je "Slovenija daleko ispred nas", ambasadorica Bukinac nije saglasna jer kako kaže "Slovenija je tu blizu, kraj vas".
- Primjeri dobre prakse mogu se ubrati u vašoj neposrednoj blizini. S druge strane, ako se vratimo na glavne determinante razvoja u Sloveniji, mislim, da može biti turizam uspješna grana samo do neke mjere ako je ne prati i podržava i opšti razvoj, a naročito onih oblasti, koje su važne za konačni, sveobuhvatni produkt vašega turizma. Ja nisam stručnjak, ali kao Slovenka, Ljubljančanka, mogu ustanoviti, da se moramo prvo mi, domaćini sami dobro osjećati u svojoj okolini, u svom gradu, da bi mogli ugostiti komšije, prijatelje iz daleka ili strance. Kao privremeni stanovnik Sarajeva, BiH, mogu ustanoviti, da ima po BiH mnogo pojedinačnih projekata, krajeva od izuzetne ljepote i vrijednosti, ali put do njih nije jednostavan. Do bisera vaše kulturne i prirodne baštine trebaju voditi putevi, transportne mogućnosti, opsrkba lokalnim proizvodima, adekvatna prometna, komunikacijska, komunalna infrastruktura. Imate mnoštvo pojedinaca sa sjajnim idejama, koje mnogi od njih i realizuju - ocjenjuje ambasadorica Bukinac.
Kaže kako je u Sloveniji prepoznatljivost bila od početka velik izazov, naizgled nesavladiv.
- Ali recimo, imali smo Avsenika i njegovu polku. Dovoljno, da pobudimo znatiželju za one preko granice i okeana, zar ne? To nam je tako važno, da se zna gdje i šta je Slovenija, pa svi Slovenci, kada smo u inostranstvu ili u kontaktu sa strancima, kao da smo na permanentnoj misiji, žurno objašnjavamo gdje se najbolje jede u Sloveniji, koji je naš gastronomski šef uzeo zlato na nekom takmičenju, koji je vinar u vinskom podrumu dočarao najbolju čaroliju u buteljci. Prepoznatljivost ostaje izazov svakog dana - pojašnjava u nastavku razgovora ambasadorica Slovenije.
Kaže da se po pitanju prepoznatljivosti BiH suočava s drugim problemima.
- Svi na svijetu znaju gdje je Bosna i Hercegovina. Ali da bi otkinuli svoj dio turističkog kolača, imate sve što vam treba za nastup na evropskom i svjetskom tržištu i globalni imidž poželjne destinacije. Ne vidim razloga da ne posegnete za turističkim doživljajem sa pet zvjezdica i vi. Imate mnoštvo globalno privlačnih stvari. Evo, recimo, imate sevdah, globalne umjetnike kao što je recimo, neka mi drugi ne zamjere, meni lično draga Amira Medunjanin, koji vam dovode čitave orkestre muzičara, recimo iz Norveške, orkestar potencijalnih ambasadora iskustva Bosne i Hercegovine kroz vaš doprinos svjetskoj kulturnoj baštini. Imate pojedine elemente kreativne industrije, po meni, na zavidnom nivou. Nije mi jasno kako, jer znamo kako iz veoma malo stvaraju kreacije zavidne veličine. Umijeće stvarati ne zbog postojećih uslova, već uprkos njima. Po meni je to komparativna prednost, vrijednost sama po sebi. To su vaši ambasadori i "gazele" kreativne industrije u savremenom haosu mogućnosti. Bar tako ja mislim - kaže ambasadorica Bukinac.
Navodi kako je nedavno slovenska ambasada sama testirala tu tezu i našla zajednički jezik sa još jednim takvim primjerom spajanja turizma i sporta s bogatim i promišljenim sadržajima i priredila Sloweekend u Tarčinu.
- Govorim o konjima i konjičkom tzv. equestrian turizmom. Ja u tome vidim nišu u kojoj možete spajati istoriju, kulturno materijalno i nematerijalno nasljeđe i jedan sadržaj održivog razvoja, viši razred ciljnih potrošača. Nemate Planicu i skije u krvi ali imate konje na Kupresu i tradiciju. Ali uspeh turizma nije suma pojedinih uspjeha. Za to treba nešto više. Uprkos tome, za mene je to dovoljan razlog, da se razgovor o tome, šta se može prenijeti iz našeg iskustva više ne počne "Mi nećemo nikad…." , već "Kako bismo mogli….?"-rezimira usporedbu Slovenije i BiH u turističkom razvoju.
Na kraju razgovora o modelu koji bi za BiH bio svrsishodan kaže da su Sloveniji počeli sa sloganom "turizam smo ljudi".
- Ne bih se usudila govoriti o prenošenju modela, ali jedno je sigurno, da je briga za održivi razvoj i razvoj uz brigu za prirodu temeljno razvojno opredjeljenje savremenog društva. Briga za održivost razvoja i okoliš ne počinje na obalama rijeke ili mora i ne završava se pred vratima fabrika, industrijskih pogona, toplana. Briga za okoliš nije samo na strani zakonodavne vlasti, koja određuje dopustive granice emisija iz proizvodnje, već i sastavni dio poslovnog modela, koji donosi veći ugled i tržišni položaj a time i poslovnog rezultata. Uprkos kompleksnoj organizaciji države, mislim, da su najvažniji čuvari prirodnog i urbanog okoliša ljudi, građani koji u njemu žive. U BiH lokalne zajednice dobro poznaju vrijednosti okoliša u kome žive, i ponekad pokrenu inicijativu za njegovu odbranu. Svakog vikenda vidim majke u parkovima, koje djecu uče, da treba smeće bacati u kante. Treba dakle biti dovoljno kanti. Možda smiješno, ali tako to počinje. Uspješne savremene kompanije već dugo primjenjuju sisteme upravljanja okolinom, s kojim dostižu i ciljeve očuvanja okoline i dobre poslovne rezultate. Turizam po mišljenju stručnjaka ne može sam nositi ekonomski razvoj, jer je ranjiv. Ali njegov ekonomski značaj inicira potrebu za usklađenim planiranjem razvoja u svim sektorima povezanim s turizmom - kaže na kraju razgovora za Fenu ambasadorica Slovenije u BiH Zorica Bukinac uz napomenu da Slovenija i Bosna i Hercegovina imaju potpisan dogovor o saradnji u oblasti turizma te da u njemu vidi, da osim zalaganja za tok turista u oba smjera, priliku za prenošenje znanja i iskustava.
Biznis.ba / FENA
