Hagelberg: Zagađeni zrak ubija ljude, a gradovi u BiH su među najgorim u Evropi

Kako bi dali doprinos podizanju svijesti građana BiH o važnosti borbe protiv zagađenja zraka, Ambasada Švedske u BiH, upriličit će sutra izložbu fotografija #pricajmoozraku (#letstalkaboutair). Autori izložbe su bh. građani koji su učestvovali u Facebook kampanji #pricajmoozraku (#letstalkaboutair) na temu zagađenja zraka. Na izložbu će biti pozvani predstavnici međunarodne zajednice, nevladinih organizacija kojima je okoliš u fokusu, autori fotografija kao i građani.

Vlada Švedske će, za poboljšanje kvalitete zraka u BiH, u periodu od 2018-2022. godine izdvojiti 4 miliona eura.

O ovim pitanjima za Vijesti.ba je govorio ambasador Švedske u BiH Anders Hagelberg.

Sutra će Ambasada Švedske u BiH upriličiti u Sarajevu izložbu fotografija #pricajmoozraku (#letstaltaboutair) čiji su autori bh. građani. Koji je cilj ove izložbe?

HAGELBERG: Osnovni cilj izložbe je da pomogne u podizanju svijesti građana o tome kako je problem kvaliteta, tačnije nekvaliteta zraka, zaista veliki. I to ne samo u Sarajevu. Zagađeni zrak ubija ljude. Previše ljudi iz ovog grada kraće živi, a to je posljedica veoma velikog i opasnog problema lošeg kvaliteta zraka. Neki gradovi u Bosni i Hercegovini su među najgorim u Evropi  i mogu primijetiti da je ove zime svijest građana nekako veća. Ipak, mislim da postoji dovoljno razloga da ljudi postanu još svjesniji kako bi vršili pritisak na političare da rade na poboljšanju kvalitete zraka u Sarajevu.

Rekli ste maloprije ali i bezbroj puta do sada da zrak ovdje ubija. Mislite li da su građani ali i političari u ovoj zemlji svjesni činjenice da su gotovo svakodnevno izloženi česticama koje mogu izazvati mnoge bolesti srca i pluća kao i moždane bolesti?

HAGELBERG: Mislim da su ljudi, većina njih, na neki način toga svjesni ali drugačije je imati to generalno na umu i zaista o tome misliti svaki dan i pokušavati to promijeniti. Mislim da smo daleko od vremena u kojem ćemo vidjeti stvarnu posvećenost, građana ali i političara. Potpuno sam svjestan kompleksnosti situacije kao i da dugoročne aktivnosti mnogo koštaju ali istovremeno, negdje se mora početi. Postoje stvari koje se mogu uraditi odmah i koje ne koštaju mnogo.

Vlada Švedske pomaže našoj zemlji da prevaziđe ovaj problem. Koliko smo napredovali na tom putu?

HAGELBERG: Važno je ono što mi radimo, što samo ne kritikujemo nego doprinosimo  i podržavamo. Nekoliko je oblasti u kojima Švedska pomaže Bosni i Hercegovini. Jako je važno tu spomenuti energetsku efikasnost koja zapravo podrazumijeva što manje trošenje energije i tako doprinosi okolini i poboljšanju kvalitete zraka. Mnogo ulažemo i u utopljavanje javnih zgrada. Za to smo izdvojili 11 miliona eura u posljednjih 5 ili 6 godina.

Također, finansiramo i četverogodišnji projekat koji se provodi u saradnji sa Švedskom agencijom za zaštitu okoliša (SEPA). Naš doprinos uključuje i saradnju sa resornim ministarstvima i agencijama kako bismo skupa radili na poboljšanju kvalitete zraka. Ne morate biti naučnik da shvatite koji su najveći zagađivači ali kada se borite protiv toga,  morate znati sve činjenice.  Zato smo u proteklom periodu bili inicijatori nekoliko kampanja, pričali smo o problemu i poticali građane da o njemu misle.

Uz sve to, moram spomenuti i eksperte iz Švedskog instituta za okoliš koji će u narednih nekoliko mjeseci raditi sa resornim ministarstvima na izradi okolišnih strateških dokumenata u Bosni i Hercegovini.

(Vijesti.ba)