Jedan od poljoprivrednika koji obavlja pomenute poljoprivredne radove jeste i Eladin Žerić iz naselja Ripač, nadomak Bihaća.
"Uobičajeno je da se berba obavlja u septembru i oktobru, ali ova godina je zaista izuzetak jer su poplave tokom maja uništile zasijane površine. Poslije toga smo bili primorani da ponovo presijavamo, a kada je došlo vrijeme berbe, s obzirom na to da je zemljište bilo strašno mekano, morali smo pričekati da se tlo osuši pa da pristupimo berbi. Osim toga, vremenski uslovi su pogodovali vegetativnom razvoju kukuruza tokom cijele jeseni", kaže Žerić.
Dodaje da su prinosi kukuruza koji je nešto kasnije zasijan ipak solidni i da se kreću u količinama od 6,5 do 7,5 tona po jednom hektaru.
"Ova godina će mi ostati u sjećanju. Umjesto da su ove parcele sada pod snježnim pokrivačem, ja privodim kraju berbu kukuruza, zaista neobično", kaže Žerić.
Inače, urod kukuruza na području Unsko-sanskog kantona bio je zadovoljavajući i pored nepovoljnih vremenskih prilika, a predsjednik Udruženja proizvođača mesa i mlijeka USK Ermin Veladžić ističe kako je to dobra vijest za stočarsku proizvodnju koja je već dugo godina noseća grana ovdašnje privrede, jer je kukuruz glavna hrana za stoku.
"U moru loših informacija i poskupljenja, ovo je dobra vijest za farmere. Također, treba istaći i kako je svinjska kuga desetkovala stočni fond kada su svinje u pitanju, pa na tržištu imamo dovoljno kukuruza", istakao je Veladžić.
Prema njegovim riječima, ovakvoj situaciji su u dobroj mjeri pogodovale i agrotehničke mjere koje se provode u proizvodnji kukuruza, te ispravna politika odabira hibrida koji se siju na ovdašnjim površinama.
Farmeri navode kako su im značajnu štetu na njihovim parcelama pričinile divlje životinje, prije svega divlje svinje, ali u posljednje vrijeme i medvjedi. Za razliku od kukuruza, urod strnih žita je u prošloj godini, zbog nepovoljnih vremenskih uslova, bio umanjen za oko 50 posto u odnosu na planirano, pišu NN.
