Berba malina u BiH je u završnoj fazi pa se svi uključeni u proizvodnju ovog voća okreću otkupu, na čiju će cijenu najviše uticati rod u Poljskoj i ostalim zemljama velikim svjetskim proizvođačima, kojima će se morati prilagođavati kako bi bili konkurentni.
Dok proizvođači očekuju da za kilogram dobiju isto koliko i prošle godine, a to je od 1,9 do 2,2 KM, hladnjačari sumnjaju da će tako nešto biti ostvarivo s obzirom na ne tako dobar kvalitet i viškove na lageru iz ranijih sezona.
"Što se tiče skladištenja, zasad nismo imali nikakvih problema i otkup nije stao nijednog momenta. Međutim, zasad nemamo nikakvu informaciju o otkupnoj cijeni. Generalno, s obzirom na cijelu sezonu, nama bi odgovarale prošlogodišnje cijene", kazao nam je Ljubiša Alempić iz Udruženja "Vilamet", a koje okuplja malinare sa područja Milića, Bratunca i Srebrenice.
On smatra kako će neizvjesnost u vezi s otkupom i cijenom, koja je niža iz godine u godinu, dovesti do gašenja proizvodnje i uništavanja mnogih malinjaka, a što će u konačnici dovesti i do pada proizvodnje.
Ivan Todić, direktor Zemljoradničke zadruge "Srebrenica", koja otkupljuje i skladišti malinu, kaže kako je ona ove godine nešto lošijeg kvaliteta, prije svega zbog dosta kišnih dana.
"Realno gledano, biće dosta klasiranja zbog nejednakog kvaliteta, a cijene na nivou prošlogodišnjih teško da se mogu očekivati. Ove godine je podbacio rod u odnosu na prethodne, a lager iz prethodnih godina opterećuje kompletnu ponudu i smanjuje cijenu. Treba ispratiti i rod u Poljskoj koji dolazi na berbu. Moramo vidjeti kolike će količine ubrati i kakve će cijene imati, jer se ne takmičimo samo između sebe, nego na globalnom tržištu. Bukvalno moramo da ispratimo svaku regiju da bismo znali na čemu smo", kazao je Todić.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS poručuju kako ni na koji način ne mogu uticati na otkupne cijene jer je Zakonom o regulisanju cijena propisano kako se one formiraju slobodno, prema uslovima tržišta. Ipak, kako kažu, trude se da svojim mjerama povećaju nivo proizvodnje i konkurentnosti kroz unapređenje uslova za zasnivanje proizvodnje i troškovno rasterećenje.
"Konkretne mjere se odnose na podršku tekućoj proizvodnji, podršku kapitalnim investicijama i sistemskim mjerama podrške. Završetkom Projekta navodnjavanja na području opštine Bratunac, u koji je uloženo preko devet miliona KM, očekujemo povećanje prinosa i kvaliteta proizvoda (maline) za nekih 40-50 odsto", kazali su u Ministarstvu, iz kojeg procjenjuju kako bi ovogodišnji rod maline zasađene na 850 hektara trebalo da bude oko 12.700 tona.
Na području Federacije BiH preduzeće "Heko" iz Bugojna, jedan od najvećih otkupljivača malina, ranije je saopštilo kako će za vrstu miker plaćati 1,50 KM po kilogramu, a za vilamet i tulamin 1,20 KM. Takve cijene su razočarale brojne voćare, koji su se odlučili da unište zasade i odustanu od proizvodnje.
Jedan od onih koji su odlučili da potpuno ugase proizvodnju je Sulejman Pehlić iz Bužima, koji je u smeće bacio oko 500 kilograma maline koju je tek ubrao.
"Dugovanja iz pretprošle i prošle godine nisu plaćena, otkupna cijena je tolika da ne omogućava ni da se podmire osnovni troškovi proizvodnje. Šta mi drugo preostaje nego da ubranu malinu bacim, a zasade uništim i počnem da uzgajam nešto drugo", kaže Pehlić.
Prisjeća se kako je u najbolja vremena, prije dvije godine, otkupna cijena maline iznosila 3,5 maraka po kilogramu i da je u međuvremenu ona gotovo prepolovljena.
Emir Mahmutović, predsjednik Kantonalnog saveza proizvođača jagodičastog voća USK, kaže kako će proizvodnja malina na području ovog kantona, ukoliko se nastavi ovako, biti potpuno ugašena.
"U ovom trenutku najviša ponuđena otkupna cijena iznosi oko dvije marke i to je nedovoljno. Nažalost, teško je očekivati povećanje, a rentabilna cijena za proizvođače nikako ne bi trebalo da bude manja od tri marke po kilogramu", izjavio je Mahmutović.
Ipak, članice Udruženja otkupljivača i izvoznika jagodičastog voća FBiH ogradile su se od svih dosadašnjih objavljenih cijena otkupa maline u ovoj sezoni.
"S obzirom na mnogobrojne faktore koji utiču na konačnu cijenu, smatramo da je prerano govoriti o konačnoj cijeni otkupa maline", naveli su iz Udruženja te apelovali na proizvođače da ne uništavaju maline, već da nastave sa berbom ranih sorti, vilamet i miker.
"Berba sorte polka će takođe biti otkupljena u punom rodnom kapacitetu i ovim želimo da otklonimo sve sumnje u obezbijeđen otkup ove sorte", istakli su u saopštenju.
Biznis.ba / NN
