Iz Vanjskotrgovinske komore ukazuju da je ovogodišnji uvoz meda veći i količinski (za čak 10 tona) i vrijednosno nego ostvareni u istom periodu lani, dok izvoz ne bilježi oscilacije.
Vodeća izvozna tržišta bila su Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, dok su uvozna tržišta bila Hrvatska, Turska, Srbija, Bugarska i Mađarska
Iz Vanjskotrgovinske komore napominju prošla godina je za većinu domaćih pčelara bila loša, što potvrđuje i godišnja analiza Vanjskotrgovinske razmjene, prema kojoj je zabilježen pad izvoza za više od 40 posto.
Vrijednost izvoza meda lani je iznosila 240.880 KM, što je manje 20,32 posto nego 2022. godine, dok je uvoz iznosio 3.552.928 KM, što je manje za 25,13 posto.
Količinski, lani je iz BiH izvezeno 6.952 kilograma prirodnog meda, što je manje za 44,38 posto nego godinu ranije, dok je uvezeno 468.851 kilogram meda, što je manje za 26,78 posto, prenosi Ekapija.
Izvozna tržišta u 2023. godini bila su Saudijska Arabija u koju je izvezeno 60 posto ukupnog izvoza meda, zatim Ujedinjeni Arapski Emirati 12 posto, Bahrein dva posto, dok je u sve ostale zemlje izvezeno 26 posto izvoza.
Uvozna tržišta u 2023. godini bila su Hrvatska na koju se odnosi 58 posto ukupnog uvoza meda u BiH, zatim Turska 21 posto, Srbija 20 posto, te Sjeverna Makedonija i Novi Zeland jedan posto.
Iz Spoljnotrgovinske komore ističu da klimatske promjene, koje su iz godine u godinu sve ekstremnije, uveliko određuju godišnji prinos meda.
- Suša i ekstremno visoka temperatura u Hercegovini, te blaga prošlogodišnja zima, sigurno će negativno uticati na godišnji prinos, prenosi Ekapija. Pčelari koji su ove godine imali 'planinsku pašu' i koji su geografski pozicionirani u predjelima sa višom nadmorskom visinom, ove godine očekuju solidne prinose meda - navode iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
