Institut za certificiranje sistema (ICS) danas je, u suradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH (VTKBiH), organizirao 1. "Forum kvaliteta" koji je u Sarajevu okupio struku koja se bavi primjenom alata i modela upravljanja kvalitetom, ali i njihovim stalnim unapređenjem.
Direktor Instituta za certificiranje sistema d.o.o. Sarajevo Nedim Čaušević je kazao da smo kao društvo uvijek bili dio Evrope, te da ovaj forum ima za cilj da napravi jedan most između bh. privrede i zainteresovanih strana na internacionalnom tržištu
- Problem koji nam se javio u vezi kvalitete jeste da imamo puno profesionalaca, kvalitetnih, školovanih ljudi koji rade na nekoj mikrolokaciji. Forum ima za cilj formiranje jednog društva za kvalitet koje bi u konačnici trebalo da bude skup svih tih profesionalaca na jednom mjestu. Ovo je faktički reafirmacija jednog društva sa zajedničkim imeniteljem, a to je kvalitet koji danas postaje obaveza i sastavni dio života - istakao je Čaušević.
Kultura kvaliteta je, po njegovim riječima, nešto što nam nedostaje da bismo izgradili društvo. Nedostaje nam, istakao je, infrastruktura kvaliteta koja se počinje graditi još u osnovnoj školi, pa čak i prije.
- Postoje ugledni eksperti koji su svoju slavu stekli negdje vani zahvaljući, prije svega, svemu onome što su naučili upravo ovdje. Ideja ovog foruma jeste da na jednom mjestu okupimo sve ljude koji se u svom poslovnom okruženju bave kvalitetom. Stoga me raduje da danas imamo veliki broj načelnika općina, te premijere koji su u svojim institucijama napravili infrastrukturu kvaliteta - istakao je Čaušević.
Vanjskotrgovinska komora BiH (VTKBiH), kako je kazala direktorica Sektora za edukaciju VTKBiH Elma Kovačević – Bajtal, svojim primjerom želi da pokaže da poštuje međunarodne standarde iz porodice ISO.
- Kvalitetom ćemo unaprijediti i poslovanje preduzeća, ali i dostojanstvo potrošača. Na ovaj način ćemo istaći važnost učešća nauke u kreiranju standarda zanimanja i u kreiranju standarda sistema kvaliteta, a sve sa ciljem njegovog poboljšanja – kazala je Kovačević – Bajtal.
Ekonomski stručnjak i analitičar Svetlana Cenić je naglasila značaj održavanja 1. "Foruma kvaliteta", dodajući da to rade entuzijasti kojima je u fokusu djelovanja upravo upravljanje kvalitetom.
- Međutim, tamo gdje se bira nekvalitet da bi pravio kvalitet govori o samoj državi i sistemu i teško da ćemo mi uopšte doći na bilo kakvu ozbiljnu priču o kvalitetu jer su ovdje kvalitet i odgovornost davno zaboravljene riječi – navela je Cenić.
Stoga je, kako je istakla, vrlo važno podsjetiti javnost da postoji nešto što se zove kvalitet, te da je u sistemu potrebno birati i imati kvalitetne ljude koji će se ozbiljno baviti kvalitetom kao što to rade i privatne firme koje ne insistiraju na formalnostima, nego jednostavno traže znanje i prepoznat kvalitet.
Kada je riječ o kvalitetu, kako je kazao univerzitetski profesor Faruk Čaklovica, nezaobilazna tema je obrazovanje.
- Mi smo u oblasti visokog obrazovanja posvetili posebnu pažnju i dali smo značajan doprinos harmonizaciji visokog obrazovanja sa evropskim standardima. Gotovo u svim sferama života i djelovanja naši stručnjaci su na izuzetno visokom nivou ispoljili sve ono što su savladali u toku obrazvonog procesa i prenose to na odgovarajuće pozicije. Usvajajući reformske principe odredili smo se također da u drugom dijelu posebnu pažnju usmjerimo na cjeloživotno učenje - naveo je Čaklovica.
Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić ocjenio je da je ovo prilika da se govori o tome kako kvalitet treba nadvladati kvantitet, te kako treba pružiti priliku mladim, pametnim, školovanim osoba da napokon pokrenemo ekonomiju BiH.
- Danas nam ne nedostaje diploma, ali nam, nažalost, nedostaje pravog znanja – kazao je Hadžić.
Forum kvaliteta je bio prilika za prenošenje konkretnih iskustava iz prakse o primjeni najboljih alata/modela upravljanja čije korištenje u svakodnevnom poslovanju daje konkretne rezultate, a koji u krajnjoj distanci doprinose razvoju kulture kvaliteta, kvalitetu proizvoda, procesa ili ukupnog sistema poslovanja, odnosno stalnom unapređenju organizacije.
Predstavljeni su primjeri razvoja organizacija koje za efektivnije sagledavanje vlastitih podataka koriste nauku i znanje.
Predavači na skupu bili su stručnjaci s velikim iskustvom u proizvodnji, kako lokalnog tako i internacionalnog karaktera, koji su na osnovu višegodišnje prakse prezentirali neke od alata/modela upravljanja koji funkcioniraju u njihovim organizacijama, kao i rezultate korištenja.
( FENA)
