Vodeći ekonomista Centralne banke BiH Belma Čolaković danas je tokom tematskog susreta sa novinarima u Sarajevu navela da nema države u svijetu koja nije izložena izazovima inflacije, te da bi se provođenjem strukturnih reformi u BiH mogle ublažiti posljedice inflacije.
- Ukoliko želimo da smanjimo inflaciju moramo početi raditi na reorganizaciji tržišta rada, povećanju produktivnosti, kao i da osiguramo povoljniju poresku politiku za nove investicije. Sve su to dugoročne mjere koje treba provesti, ali bez podizanja prosječnog dohotka teško da će se u BiH bilo šta promijeniti. Tu je i potreba za reformom energetskog sektora, kao i efikasnim sistemom robnih rezervi - istakla je, među ostalim, Čolaković.
Napomenula je da efekt inflacije u Njemačkoj i efekt inflacije u BiH nije jednak, niti ga možemo isto posmatrati jer je lični dohodak veoma različit i da od deset posto poskupljenje, naprimjer hljeba, u Njemačkoj i nije toliko dramatično koliko u BiH u kojoj se prosječne plate kreću oko hiljadu KM, a najniža penzija oko 380 KM.
Dodala je kako prema Eurostatu za 2020. godinu krajnja potrošnja domaćinstava prema rashodnom pristupu računanja BDP-a za EU iznosi 50 posto, a za BiH 72,8 posto.
- Pri tome udio hrane i bezalkoholnih pića u EU iznosi 14,8 posto, dok je u BiH 32,3 posto – navela je Čolaković.
Na temelju zvaničnih statističkih podatak,a Čolaković je navela da je u 2021. godini u odnosu na 2020. u BiH najviše porasla cijena prijevoza, za 5,9 posto, a nakon njega hrane i bezalkoholnih pića, za 3,5 posto. Unutar cjenovnog odjeljka hrana i bezalkoholna pića najviše su porasle cijene jestovog ulja za 33,3 posto, te pilećeg mesa za 16, 5 posto.
Čolaković je napomenula da brojni faktori utiču na rast inflacije, a u posljednje vrijeme, između ostalog, to su i i poremećaji u globalnom transportnom sistemu.
Biznis.ba / FENA
