Prema predstavljenim rezultatima istraživanja, mini-hidroelektrane ne doprinose značajno ni lokalnoj zajednici, a izazivaju ogromnu ekološku štetu, kako na energetski sektor, tako i na životnu sredinu.
U Bosni i Hercegovini se planira izgradnja preko 400 mini-hidroelektrana na preko 250 vodenih tokova. Zvanična statistika Državne regulatorne komisije za električnu energiju pokazuje da trenutno BiH izvozi skoro trećinu proizvedene električne energije, što znači da argument kako država treba miniHE jednostavno nije tačan.
Prvi motiv gradnje elektrana jeste sigurna zarada investitora.
Prema riječima Anesa Prodića iz Eko Akcije Sarajevo, bit će izgrađeno onoliko mini-hidroelektrana koliko im dopustimo. Trenutno je u toku lov, ne samo na rijeke, nego na sve prirodne resurse u Bosni i Hercegovini.
- Naše najvrijednije bogatstvo se uništava. Izvori vode, vodeni tokovi, njihove obale i kanjoni jedinstvena su prirodna dragocjenost i nezamjenjiv prirodni resurs za opstanak i održivi i odgovorni razvoj ljudskih zajednica. Imamo generacijsku dužnost obrane neprikosnovenog prava živog svijeta na opstanak za koji je voda od vitalnog značaja - izjavio je Prodić, dodavši da „danas pokrećemo manifest koji će se potpisivati sljedećih dana, mjeseci, godina i tražimo od naših vlasti potpuni monitorij nad izgradnjom mini hidroelektrana i tražimo ukidanje poticaja za izgradnju istih.“
Vlasti na svim nivoima su tako napravili propise, da dobit od mini HE imaju samo investitori, a ne lokalna zajednica.
Utvrđivanjem takvih poticaja gdje vlasnici malih hidroelektrana imaju odličnu zaradu, te zagarantiran otkup električne energije u periodu od 12 godina u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u Republici Srpskoj čak 15 godina dovodi do neprihvatljive situacije da se računima za struju bh. građana finansiraju investitori hidroelektrana i tako uništavaju linije života, koje rijeke predstavljaju.
Ova postrojenja izazivaju ogromnu štetu po prirodu, od uništavanja biodiverziteta do izmjene kvaliteta vode.
Biznis.ba
