Odlazak stanovništva trbuhom za kruhom i manjak radne snage jedan je od problema sa kojim se suočavaju članovi tek osnovanog dobojskog klastera, jer su za proizvodnju kvalitetne jagode, krastavca kornišona ili suve šljive, osim agrotehničkih mjera, potrebne i vrijedne ruke ne samo seljaka, nego i sezonaca.
"Jagoda je zahtjevan posao, odnosno sve vrste poljoprivredne proizvodnje su zahtjevne jer traže dosta radne snage. Ta mala, sitna poljoprivredna gazdinstva moraju da se oslone na proizvodnju koja može da drži to u okviru svoje porodice. Nema sezonske radne snage, i ne možete saditi hektar jagode, a imati dva člana porodice. Nemate radne snage, tu je problem", kaže Mihajlo Gavrić, proizvođač jagode iz Stanara.
Osim radne snage, proizvođače brine i sirovina, pa se tako Nahdet Sulejmen iz Tarevaca, kod Modriče, koji za inostrano tržište proizvodi suvu šljivu ove godine suočava s manjkom ovog voća.
"Najviše što me zabrinjava jeste da su ostali stari zasadi šljive, a novih zasada nema. Stabla su u odumiranju i bojim se da nije svijetla budućnost. Mi smo prošle godine osušili tri vagona šljive, a imamo dnevni kapacitet šest-sedam tona, to je skoro da možemo da sušimo vagon šljive dnevno. Ali problem je što nema dovoljno šljive za sušenje", rekao je Sulejmen, te dodao da on otkupljuje samo najkvalitetniju šljivu.
On se nada da će novoosnovana organizacija koja okuplja poljoprivrednike raznih profila te probleme predočiti nadležnim institucijama, ali i lokalnim zajednicama, koje bi onda radile da se stanje popravi.
Skoro četvrtinu vijeka nakon rata dobojska regija se u odnosu na druge ne može pohvaliti masovnom poljoprivrednom proizvodnjom, niti zavidnom poljoprivrednom infrastrukturom.
"Sve su to neki pojedinačni primjeri. Ili su to privatna preduzeća, ili su udruženja, ili su poluprivatne zadruge, i neki drugi načini organizovanja poljoprivrednih proizvođača koji do sada ne daju željene rezultate. Znači, kamen spoticanja je organizacija. Klaster je primjer zapadnih, razvijenih zemalja gdje se ljudi iz jednog sektora udružuju kako bi imali zajednički pristup tržištu", kaže Dragiša Marković, predstavnik resornog ministarstva.
Suština klastera je proizvodnja za poznatog kupca, navodi Dragan Vučković, menadžer projekta razvoja konkurentnosti u ruralnim područjima, odnosno izvjesna proizvodnja i za ovu i za sljedeću godinu.
"Mi već podržavamo kroz biznis planove proizvodnju povrća za 'Savu', voća za 'Prijedorčanku' i 'Vitaminku', za neka inostrana tržišta koja su se pojavila. U Hercegovini sada se sprema jedan veliki biznis plan za proizvodnju mlijeka. Sve su to proizvodnje koje imaju sigurnog kupca, garantovan otkup", kazao je Vučković.
Biznis.ba / NN
