U ime Vlade FBiH sastanku su prisustvovali federalni premijer Fadil Novalić, zamjenica premijera i ministrica finansija Jelka Milićević, te ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić.
Prezentujući medijima podatke s grafikona koji prikazuje kretanje cijene električne energije u Aluminiju od 2010. do aprila 2019., ministar Džindić pojašnjava da je cijena sa 43,41 eura iz 2010. porasla na 78,36 eura u 2019. godini.
Džindić navodi da cijena električne energije, kao jedan od najutjecajnijih faktora, prati rast cijena i u regionu, pa i u Evropi.
Prema njegovim riječima, drugi najutjecajniji faktor je cijena glinice, a analiza koja je urađena za period od 2015-2019. godine pokazala je da je trošak tečnog metala 3.598 KM po toni iz 2015., do ove godine porastao na 4.858 KM po toni.
Kada je u pitanju udio električne energije, cijena se kretala od 1.515 KM po toni u 2015., dok je u 2019. iznosila 2.344 KM po toni.
Što se tiče udjela utroška glinice, u 2015. on je iznosio 1.167 KM po toni, a ove godine 1.477 KM po toni. Cijena dobivanja tone tečnog metala viša je za oko 1.000 KM u 2019. u odnosu na godinu ranije, podaci su sa grafikona.
Govoreći o obavezama dobavljača Aluminija prema bankama i Elektroprivredi HZ HB i ostalima, Džindić je naveo da je u ukupnom udjelu 74 posto od ukupnog duga, odnosno 377 miliona KM, dug prema EP HZ HB, čije je vlasništvo Vlada FBiH. Iza toga su banke sa 22 miliona ili 5,87 posto, zatim Glencore, jedan od najvećih dobavljača sa 30,5 miliona KM ili 8,10 posto...
- Dakle, ukupne obaveze prema EP HZ HB sa današnjim danom iznose 280 miliona KM ili 74 posto, dok je ukupno zaduženje Aluminija d.d. Mostar 377.136.095 KM - dodao je Džindić.
Kako je pojasnio, na današnjem sastanku doneseno je i nekoliko zaključaka, a prvim su Upravni odbor i Uprava Aluminija zaduženi da pokrenu aktivnosti na iznalaženju strateškog partnera.
- Ovdje smo naglasili da se dobro vodi računa da strateški partner mora biti iz ove oblasti i da mora biti neko ko ima iskustva u sektoru aluminija i da mora imati dobre relacije s ulaznim komponentama za proizvodnju aluminija, ali i s prodajnim lancem - rekao je Džindić.
Drugim zaključkom, predstavnici Vlade FBiH i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije u narednih 10-15 dana pozvat će sve predstavnike dioničara Aluminija na razgovor vezano za iznalaženje dugoročnijih rješenja za kompaniju.
- Mi ćemo već danas poslati zvaničan zahtjev prema Vladi Hrvatske, koja je u Aluminiju vlasnik sa 12 posto, a zatim i drugim dioničarima. Vjerovatno ćemo do kraja ove sedmice sjesti, pa i njima predložiti odgovarajuće zaključke - dodao je Džindić.
„Zadužuje se UO i Uprava Aluminija da pripreme sve potrebne radnje i aktivnosti na otvaranju stečajnog postupka, te je potrebno sagledati mogućnosti uspjeha kontroliranog stečaja uz postupno smanjenje proizvodnje“, kaže se u trećem zaključku.
Ova varijanta dolazi u obzir, kako je pojasnio ministar, ako prethodne dvije ne krenu željenim smjerom.
Četvrtim zaključkom zaduženi su UO i Uprava Aluminija da pripreme i donesu program koji će se koristiti u slučaju gašenja proizvodnje Aluminija i konzerviranje istog.
„Predvidjeti optimalno vrijeme gašenja, kao i potpunu finansijsku konstrukciju za isto“, dodaje se u četvrtom zaključku.
- Dakle, Uprava i UO moraju donijeti program, usvojiti ga kroz tijela Aluminija i kao takvog dostaviti Vladi FBiH, kako bismo imali sve spremno u slučaju da zaključci 1 i 2 ne dožive uspjeh - kaže Džindić.
Petim zaključkom predviđeno je da u toku sedmice bude održan zajednički sastanak s Upravom, EP BiH i EP HZ HB, kako bi bile razmotrene mogućnosti snabdijevanja električnom energijom u narednim danima, s obzirom na to da Aluminij ima osigurano snabdijevanje još za narednih 15 dana.
- Mi moramo probati naći neko rješenje u narednih 15-20 dana da osiguramo kontinuitet snabdjevanja dok ovi zaključci ne budu sprovedeni i ne budemo znali u kojem smjeru da idemo - poručio je Džindić.
Biznis.ba
