Federacije BiH će na elektroenergetskom planu očuvati svoju nezavisnost i osigurati stabilnost ...
Poruka je to ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Džindića u intervjuu za Vijesti.ba. Razgovarali smo o cijenama energenata, proizvodnji i potencijalima, istraživanjima nafte i plina, reformama ...
Razgovarao: Sedin Ćenan
Ministre Džindiću, kako je na Federaciju BiH uticalo globalno povećanje cijena energenata i svjetska inflacija?
DŽINDIĆ: Stanje na svjetskoj sceni uzrokovano rusko-ukrajinskim ratom je izazvalo snažan poremećaj na cjelokupnom svjetskom tržištu, a posebno na stanje u Evropi i evropskim zemljama. S obzirom da je i Bosna i Hercegovina dio Evrope ni mi nismo ostali imuni na povećanje cijena energenata. To se najviše odražava na cijenu plina jer ruski Gazprom, kao glavni izvoznik ruskog plina diktira cijene u skladu sa politikom koju donosi. U ovom momentu je za nas bitno da je cijena za FBiH ipak među najpovoljnijim cijenama plina u Evropi iako je u ovoj godini došlo do povećanja. Što se tiče ostalih energenata, također smo uglavnom ovisni o uvozu i u skladu s tim i cijene diktira svjetsko tržište.
Uprkos svemu ipak neće biti poskupljenja struje?
DŽINDIĆ: Kod električne energije vidimo šta znači imati svoju proizvodnju i biti energetski nezavisan. Mi nismo uvoznici električne energije i u ovoj godini smo povukli niz poteza kojima smo dodatno zaštitili svoju proizvodnju i osigurali dovoljne količine električne energije za domaći konzum. U tom kontekstu Elektroprivreda BiH je tražila da se produži radni vijek blokovima 4 i 5 u Tuzli i Kaknju što unosi dodatnu sigurnost u elektroenergetski sistem BiH. Nakon što je to odobrio Parlament FBiH sigurnost snabdjevanja je povećana i nismo prisiljeni uvoziti električnu energiju koja je višestruko skuplja u zemljama Evropske unije. Pored toga, na ovaj način smo spremni da reagujemo u slučaju poremećaja sa nekim drugim energentima i koristimo elekrtičnu energiju kao alternativu.
U Federaciji imamo električnu energiju čije cijene su čak pet puta manje nego u Evropskoj uniji i 12 godina se nisu mijenjale. Zašto je važno da se to ne promijeni ni ove godine?
DŽINDIĆ: Građani naše zemlje su pod velikim pritiskom. Taj pritisak je dodatno povećan svjetskom krizom. Svjedoci ste da su cijene svih namirnica višestruko porasle do neizdržljivosti. Ono što je ministarstvo na čijem sam čelu moglo uraditi jeste da povuče poteze koji će zaštititi domaćinstva od poskupljenja električne energije. Kada poskupi električna energija mnogi trgovci pod plaštom tog poskupljenja dodatno poskupljuju svoje proizvode. Iz tog razloga smo se potrudili da, unatoč pritiscima, pronađemo način da do poskupljenja električne energije ne dođe ni ove godine.
Šta su danas u ovom sektoru najvažniji potencijali kojima raspolaže Federacija BiH?
DŽINDIĆ: Energetska strategija koju je načinilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je strategija koja je bazirana na očuvanju energetske nezavisnosti uz praćenje i poštivanje evropskih direktiva. U okviru svojih aktivnosti razvili smo svoje potencijale u nekoliko smjerova, a u nekim segmentima smo daleko ispred pojedinih članica Evropske unije. Naime, pored proizvodnje električne energije iz termo postrojenja, okrenuli smo se razvoju proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije. Ono što smo postigli je da smo u 2020. godini iz obnovljivih izvora proizveli 38,5 % ukupno proizvedene energije u Federaciji BiH. Ovakvim razvojem i aktivnostima koje planiramo u okviru nove strategije, uvjeren sam da ćemo na elektroenergetskom planu očuvati svoju nezavisnost i osigurati stabilnost.
Nedavno ste u Beču prisustvovali 8. sastanku Komiteta za energiju i klimu. Šta su smjernice iz EU i kakve utiske nosite sa sastanka?
DŽINDIĆ: Sastanak u Beču je ispunio sva naša očekivanja i naišli smo na razumijevanje i dobili podršku za aktivnosti kojima se bavimo i koje su najavljene za naredni period. Posebno nam je drago da smo na marginama tog sastanka imali veoma konstruktivan sastanak sa evropskom komesarkom za energetiku Kadri Simson i novim direktorom Sekretarijata Energetske zajednice Arturom Lorkowskim. Dogovorene su naredne aktivnosti, a načinjena je i priprema za naredni sastanak na najvišem nivou koji će biti održan u Briselu gdje očekujemo veću potporu elektroenergetskoj tranziciji u kojoj se nalazimo.
Vaše ministarstvo pripremilo je set novih reformskih zakona. O kakvim se zakonima radi i šta im je cilj?
DŽINDIĆ: Već dugo radimo na setu zakona u kojima će biti implementirane sve evropske direktive i preporuke i to je set zakona koji nas u popunosti pozicionira u zemlje sa najsavremenijim zakonodavstvom u Evropi na ovom polju.
Radi se o reformskim zakonima koji će omogućiti sistemsko planiranje u energetskom sektoru. Radi se o zakonu o energiji i regulaciji energetske djelatnosti, zakonu o električnoj energiji, zakonu o plinu, izmjene i dopune zakona o energetskoj efikasnosti, zakonu o obnovljivim izvorima energije. Set zakona će biti kompletiran Zakonom o javno-privatnom partnerstvu i Zakonom o agenciji za privatizaciju FBiH.
Ponovo su aktivirane aktivnosti na istraživanju nafte i plina u FBiH. Šta je do sada urađeno, šta slijedi i s kakvim se problemima suočavate ne ovom polju?
DŽINDIĆ: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je pred samu pandemiju objavilo Međunarodni poziv za dodjelu koncesije na četiri bloka na području Tuzlanskog, odnosno Panonskog bazena i Dinarida. Poziv je zbog pandemije bio neuspješan. Trenutno pripremamo novi poziv koji neće imati prepreke lockdowna zbog kojeg prošli put nisu mogli međunarodni predstavnici doći u data room u Sarajevu, te nisu mogli dobiti podatke o geološkim pokazateljima postojanja naftnog i plinskog resursa u FBiH. Danas, zbog energetske krize, zainteresovanost je povećana i očekujemo uspješan nastavak aktivnosti koje vodi ovo ministarstvo na polju istraživanja nafte i plina.
Biznis.ba / Vijesti.ba
