Zbog toga će dvjema slovenačkim kompanijama morati da isplati sa kamatama nešto manje od 340 miliona maraka.
Međutim, tu nije kraj problemima, jer Republici prijeti još jedan arbitražni spor, ovoga puta sa Hrvatskom, a u igri je ponovo 200 miliona KM, koliko u vidu odštete od Rudnika i termoelektrane "Gacko" planira da traži "Hrvatska elektroprivreda" (HEP).
Prvo ćemo se ukratko posvetiti onome što je već izgubljeno.
Naime, 1. maja ove godine, Arbitražno vijeće u Londonu odbacilo je zahtjev Republike Srpske, odnosno BiH, da se poništi arbitražna odluka kojom je RS bila obavezana da isplati 90 miliona KM odštete slovenačkoj kompaniji "Vijadukt", zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu, a koji je potpisan 2004. godine.
Kompletan slučaj datira iz 2004. godine, kada je Vlada RS sa "HES Vrbas", potpisala ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju "HE Krupa" i HE "Banjaluka - Niska", vrijedan 165 miliona KM.
Međutim, uslijedili su protesti građana Banjaluke, koji su se protivili projektu, što je dovelo do toga da se nije realizovao do 2015. godine, čime je ugovor raskinut.
Zbog raskida ugovora, kompanija "Vijadukt" iz Slovenije, koja je većinski vlasnik "HES Vrbas", podnijela je Vladi RS odštetni zahtjev vrijedan 46 miliona evra (90 miliona KM). Pošto do dogovora nije došlo, "Vijadukt" je 2016. godine podnio zahtjev za arbitražu sa BiH u Washingtonu.
Drugi poraz od Slovenaca potvrđen je u januaru ove godine.
Tada su predstavnici Rudnika i termoelektrane Ugljevik, "Elektrogospodarstva Slovenije" i Holdinga "Slovenske elektrane" potpisali tri ugovora povodom arbitražnog spora koji je trajao deceniju i po, između ugljevičkog preduzeća i slovenačke elektroprivrede, a kojim je traženo da RiTE, odnosno "Elektroprivreda Republike Srpske" (ERS), treba da plati 67 miliona eura (131 milion KM), na ime prouzrokovane štete po osnovu neisporučene trećine proizvedene električne energije, za period od 12. juna 2011. godine, do 31. decembra 2021. godine.
RS se ugovorima obavezala da će novac iz svojih sredstava platiti ERS u 14 polugodišnjih rata, kao i da će iz RiTE Ugljevik isporučivati trećinu proizvedene struje Sloveniji, sve dok bude radila. Međutim, to nije sve.
RiTE Ugljevik će također morati da plati i kamatu zbog neisporučene struje, a ona iznosi dodatna 58,2 miliona eura, odnosno oko 116 miliona KM.
Sličan problem sa neispunjenim obavezama koje se tiču isporuke struje ima i Rudnik i termoelektrana (RiTE) Gacko, s tim da oni muku muče sa Hrvatima.
Nije zgoreg podsjetiti da "Hrvatska elektroprivreda" od RiTE Gacko traži 100 miliona eura (oko 200 miliona maraka) i kamate na ime obeštećenja po osnovu ulaganja u izgradnju termoelektrane iz osamdesetih godina prošlog vijeka.
Tada se RiTE obavezala da će Hrvatskoj isporučivati jednu trećinu proizvedene struje, a obaveze su redovno plaćane do 1992. godine, kada je počeo rat u BiH.
HEP je na tom planu 2017. godine, poslao zahtjev za mirno rješavanje spora Savjetu ministara BiH (mirno poravnanje), tražeći da im se na ime odštete plati 100 miliona eura. Međutim, od tada se situacija nije pomjerila sa mrtve tačke, pa se hrvatska strana okrenula namjeri da pokrene međunarodni arbitražni spor.
Vrijedi podsjetiti da je Radovan Višković, premijer ovog bh. entiteta, najavio da će, ukoliko HEP krene u arbitražu, RS pokrenuti protivtužbu, kojom bi tražila da joj Hidroelektrana (HE) Plat kod Dubrovnika, a koja je dio hidrosistema Trebišnjica, nadoknadi preuzetu i nenaplaćenu električnu energiju od 1994. godine.
Ekonomista Slaviša Raković ističe za Nezavisne novine da će RS preživjeti gubitak novca, ali da je šteta nenadoknadiva u smislu da su se tim parama mogli pokrenuti novi projekti. Stava je da u ovom slučaju ne možemo na isti način gledati na slučajeve u Ugljeviku, Gacku i Banjaluci, jer se radi o različitim periodima.
"Da se radilo po propisima, u Vrbasu nikad ne bismo došli u situaciju da imamo spor. To je zaista vrijedno istrage da se vidi zašto je došlo do toga i neko bi trebalo da odgovara", smatra Raković, dodajući:
"Ugljevik je izgubio. Što se tiče RiTE Gacko, tu imamo mnogo kompleksnije odnose sa HEP-om, jer se u isti koš u taj slučaj mogu staviti i Hidroelektrane u Dubrovniku".
Raković kaže da je ključ svega ispitati gdje godinama nestaju milioni maraka iz javnih energetskih preduzeća te da RS u bilo kom trenutku može biti suočena sa nekom arbitražom, ukoliko sa druge strane projekta stoji neki strani investitor.
"Uzmite samo Rašida Serdarova, evo, ja čekam da on počne da tuži za bilo šta. Ne bi me čudilo. Podsjetit ću vas i na to da je kroz IRB RS nestalo 300-400 miliona KM, pa nikom ništa. Kad nestane neki novac, treba da se zapitamo gdje je on ispario, pa nije u termoelektrani. Kako vrijeme prolazi, trag novca se uništava, a niko ne odgovara za to", upozorio je Raković.
