Građani BiH pojedine proizvode u maloprodaji plaćaju skuplje nego stanovnici EU u čijim zemljama je prosječna plata veća i do pet puta, pokazuju posljednji podaci statističkog ureda evropskih zajednica, Eurostata.
Tako električne uređaje plaćamo po cijeni koja je za oko šest odsto veća od prosjeka EU, dok su, na primjer, u Irskoj, u kojoj je prosječna zarada 2.479 evra, ovi uređaju jeftiniji za oko 14 odsto od prosjeka EU.
Poslije Iraca, najmanje za električne uređaje izdvajaju Poljaci, Česi, Britanci i Bugari. Sve ove zemlje osim Bugarske imaju daleko veće plate nego u BiH.
Iako su primanja daleko manja, i odjeću u BiH plaćamo po skoro istim cijenama kao i u EU. Tačnije, cijene su niže za desetak odsto, ali su opet veće nego u Bugarskoj, Mađarskoj i Velikoj Britaniji, u kojoj je, poređenja radi, prosječna plata u ovoj godini 1.990 evra, ili četiri i po puta veća nego u BiH.
Kada je region u pitanju, odjeća u Srbiji je na 93 odsto prosjeka EU, a u Makedoniji na 81 odsto.
Ipak, zbirno gledano, cijene u maloprodaji u BiH skoro su duplo manje nego u zemljama Evropske unije, s tim da su nam prosječna primanja višestruko manja.
Sve zemlje EU imaju veću platu nego BiH
Sve zemlje EU imaju veću prosječnu platu nego BiH, s tim da 20 članica evropske zajednice ima duplo veću platu. Radnik u Bugarskoj, u kojoj se najmanje zarađuje, na kraju mjeseca ima tridesetak maraka više nego radnik u BiH.
Pored toga što zarađuju više, podaci Eurostata pokazuju kako su im cijene hrane i pića niže od evropskog prosjeka, ali i od BiH.
Kada su plate u pitanju, ono što nikako ne ulijeva optimizam je podatak da one na godišnjem nivou u BiH rastu tek oko osam maraka, ili oko jedan odsto, dok je, na primjer, u Bugarskoj u ovoj godini zabilježen rast plata od 11 odsto.
"Nadležni ne znaju iskontrolisati tržište"
Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvaliteta življenja "Futura", kaže kako nadležni jednostavno ne znaju iskontrolisati tržište na kojem pozicija potrošača nije razumljiva.
Smatra kako je u tržišnoj ekonomiji kao društveno ekonomskom modelu potrošač jedini balans, te da će se, ukoliko nije ravnopravan, model urušiti, što se, kako tvrdi, i dešava.
"Mi prvo nismo ravnopravni kod usluga koje daje država. Ako političke strukture ne dopuštaju vama kao potrošaču da budete ravnopravni u svojoj zemlji, sigurno je da će se i strani investitori i trgovci ponašati po istom šablonu. Znači, dok god nas političke strukture obespravljuju, to će raditi i strani trgovci", kaže Bago, dodajući kako su paralelno s tim plate mizerne i ne zadovoljavaju ni osnovne životne potrebe.
Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja građana "Don" iz Prijedora, koje se dugo godina bavi zaštitom potrošača, kaže kako u zemljama EU, za razliku od BiH, potrošači diktiraju određene politike, tako da ne treba da čudi da je, na primjer, bijela tehnika jeftinija.
"Oni imaju zdravu konkurenciju koja utiče da se cijene svakodnevno snižavaju, ali i dalje teže i razvoju ekonomije koja će im omogućiti jeftinije proizvode. To im standard dozvoljava", kazala je ona.
Sa druge strane, dodaje, potrošači u BiH nisu dovoljno osviješćeni i ne pokazuju veliko protivljenje za enormno visoke cijene pojedinih artikala, dok bi u zemljama Evrope kupci bojkotovali tržne centre.
"Koliko god o tome pričali, svijest i dalje nije dovoljno razvijena", zaključila je ona.
CIJENE U BiH u odnosu na PROSJEK EU
- Električni uređaji - 106 odsto
- Odjeća - 88 odsto od prosjeka EU cijene odjeće
- Hrana i piće - 78 odsto
- Restorani i hoteli - 55 odsto
- Alkohol i duvan - 53 odsto
- Cijene u maloprodaji - 52 odsto
Biznis.ba / NN
