Prema nedavno objavljenim podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, ukupan javni dug BiH na kraju prošle godine bio je 11,3 milijarde KM, odnosno oko 5,65 milijardi eura i smanjen je za 6,1 odsto u odnosu na dug iz 2016. Od tog iznosa na vanjski dug otpada 7,9 milijardi KM, a na unutrašnji dug 3,4 milijarde KM.
Javni ili državni dug čine iznosi koje je država pozajmljivala za finansiranje deficita, a tu se ubraja i javni dug koji je BiH naslijedila iz ex Jugolavije, a i javni dug nastao nakon 1992. godine. Riječ je o javnom dugu svih razina vlasti čiji je trenutni zbir 11,3 milijarde KM.
Kada se taj dug podijeli s trenutnim brojem stanovnika BiH, dolazimo do podatka da je svaki građanin BiH po osnovu javnog duga zadužen za 1.600 eura.
Međunarodna agencija za ocjenu državnog kreditnog rejtinga Moody's Investors Service potvrdila kreditni rejting BiH-B3 sa stabilnim izgledima, uz eksplicitnu ocjenu da je “država umjereno zadužena".
- Bosna i Hercegovina je umjereno zadužena zemlja, što doprinosi njenoj fiskalnoj snazi i omogućava joj da, i pored ograničenog pristupa vanjskom finansiranju, može računati na dalju finansijsku podršku međunarodnih finansijskih institucija, navodi se pored ostalog u obrazloženju ocjene kreditnog rejtinga.
BiH u tom pogledu stoji neuporedivo bolje od naših prvih susjeda, Srbije i Hrvatske.
Prema posljednjim podacima nadležnih institucija, trenutni javni dug Srbije iznosi ravno 24 milijarde eura, i nominalno je veći od javnog duga BiH 4,3 puta. No, Srbija ima više stanovnika nego BiH, pa javni dug per capita iznosi oko 3,300 eura, što će reći da su građani Srbije po ovom iznosu za 100 posto zaduženiji od građana BiH.
U poređenju s Hrvatskom, BiH stoji još bolje. Javni dug Hrvatske trenutno iznosi 37 milijardi eura, i nominalno je 6,6 puta veći od javnog duga BiH. Po glavi stanovnika, javni dug u Hrvatskoj trenutno iznosi 9.000 eura, što znači da su građani Hrvatske 5,6 puta zaduženiji od građana BiH.
Pri tome je važno napomenuti da je struktura javnog duga BiH neuporedivo povoljnija od strukture javnog duga Srbije i Hrvatske. Naime, 83 posto javnog duga BiH čine dugoročni krediti s izrazito niskom kamatom od 0,8 do 1,7 posto. Riječ je uglavnom o povoljnim kreditima Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a koje će BiH vraćati tokom narednih 20 i više godina.
Nasuprot tome, Hrvatska, a osobito Srbija, suočavaju se s izrazito nepovoljnom strukturom javnog duga, u kojem dominira novac prikupljen emisijom vrijednosnih papira s rokom otplate od 3-5 godina i izrazito visokom kamatom u rasponu od 5 do 6,5 posto. To znači da Srbija dvostruko veći kredit mora vratiti za tri puta kraće vrijeme i pri tome platiti kamatu koja je tri puta veća od kamate koju plaća BiH.
BiH vodi pametniju politiku od susjeda i kod izbora valute u kojoj se zadužuje. Glavnina bh. duga nominirana je u eurima pa se nedavni rast dolara prema euru nije bitnije odrazio na visinu vanjskog duga naše države.
Srbija je pak, doslovno preko noći, svoj vanjski dug povećala za skoro milijardu eura, buduće da je 33 posto njenog ino duga nominirano u dolarima. Hrvatski dug zbog rasta dolara povećan je za 270 miliona eura, dok je vanjski dug BiH zbog jačanja dolara dodatno narastao za 70 miliona eura.
Biznis.ba / SB
