Hasičević: Nelegalni trgovački parazit 'pojede' državi 300 miliona KM godišnje

Na početku razgovora dotakli su se njegovog modusa operandi, kojim od početka mandata kod svake važne odluke i zakona za isti stol sjedaju predstavnici ministarstva, sindikata, potrošača i poslodavaca.

“Dolazim iz realnog sektora, ja sam upravo htio da postignem to da pokažem da može drugačije, naprednije. Uzimanje u obzir svih zainteresovanih strana je naš modus operandi. Zakon o unutrašnjoj trgovini je rađen na potpuno isti način, i svi kažu da je to jedan od regionalno najboljih zakona”, rekao je Hasičević.

Ovaj zakon će se naći na redovnoj sjednici tokom ovog mjeseca.

“Bilo bi realno da se usvoji u oba doma u oktobru. Zakon ima reformsku ulogu, ali je u javnosti prošao u svjetlu neradne nedjelje. Ako je lobirao sindikat poslodavce za neradnu nedjelju, a poslodavci mene onda sam sretan. Jedan dio štiti radnike, jedan dio poslodavce. E sad, lako je napisati zakon, teže ga je provesti. Zato smo uključili Federalnu inspekciju. Iz toga su proizašla još dva zakona. Zakon o zaštiti potrošača, opet po istom modelu uz uključenje svih zainteresovanih strana, zatim Zakon o E-trgovini koji je jako bitan pa i u kontekstu zaštite potrošača. Jer elektronska trgovina je jako bitna, zbog sive ekonomije. Više od 20 miliona poreza mjesečno, odnosno 250 i 300 miliona KM se godišnje utaji poreza kroz nelegalnu elektronsku trgovinu”, kaže Hasičević.

Novi zakon predviđa značku Federalnog ministarstva, na koju ćete kada kliknete dobiti sve informacije o trgovcu. Ako nema značku to će značiti da nije registrovani trgovac.

“To će zaštitit državu, potrošača i trgovca koji je na kraju izložen nelojalnoj i nelegalnoj konkurenciji”, kaže Hasičević.

Komentarisao je i platformu TEMU koja se zadnjih mjeseci snažno reklamira u BIH.

“Ona je krenula s nekim agresivnim marketingom putem društvenih mreža i nalazi put do potrošača. Imate jako prihvatljive ponude, koje na prvu izgledaju jako dobro, ali tu često imate lažne marketinške poruke. Imali smo jednu žalbu npr. “prelijep sat u kutiji samo 30 dolara”, a dobijete samo kutiju. To trgovanje preko društvenih mreža je ostalo nejasno, i to ćemo riješiti ovim novim zakonom”, kaže Hasičević.

Učestalost kupovine je poseban problem u smislu pojave preprodavača, što se može vidjeti upravo na učestalosti kupovine.

“Ima tih problema. Vi naprimjer kupite neku robu vrlo jeftino iz neke azijske zemlje za 5 KM, a ovdje možete prodavati za 15 KM. Platite dadžbine na tih 5 KM i razdužite isti dan, a onda tu robu raspodijelite na 10-15 raznih platformi, na tu razliku od tih 10 KM niko ne plaća dažbine i tu je država oštećena. EU je taj problem rješila 70 posto, imali ste primjer sa AliExpress, postojale su čitave firme koje su kupovale robu unaprijed, uračunavale dostavu i prodavale je po drastično većim cijenama. To je jedan trgovački parazit koji šteti svima ”, kaže Hasičević.

Razgovarali su i o digitalizaciji u trgovini, uključivanju telekom operatera, ulozi pošta.

“Ta digitalizacija bi trebala da nas riješi onih dosadnih poslova koji se stalno ponavljaju. To će uštedjeti, pogotovo u javnom sektoru i vrijeme i novac. Radna mjesta ostaju, ali će službenici raditi efikasnije i sa manje umora”, kaže Hasičević.

Govorili su i o setu Fiskalnih zakona te šta predviđaju…