Abdulkadir Bećirović iz Slatine, gdje se sa svojom porodicom vratio 2002. godine, živi od prodaje gljiva i ljekovitog bilja, a ističe da je u njegovom rodnom mjestu, gdje je u početku zabilježen jedan od najvećih povrataka, potrebno izgraditi prilazni put i osigurati snabdijevanje vodom.
Na početku procesa povratka u Slatini se vratilo više od 20 porodica, a danas u ovom selu živi pet porodica.
Bećirović se u razgovoru za Fenu prisjetio prvih dana povratka u Slatinu, za koji kaže da je bio težak, nekoliko noći su proveli pod otvorenim nebom, a kasnije su nabavili šatore u kojima su proveli tri mjeseca.
- Većinom je to bila mlađa populacija. Nakon tri mjeseca smo ostali bez hrane, a onda smo dobili pomoć. U jesen 2002. godine stigla je austrijska donacija u vidu izgradnje drvenih kuća. Bilo je mnogo povratnika, a meni je u decembru urađena drvena kuća u kojoj smo prezimili. Živjeli smo teško, jer nismo imali ništa - kaže Bećirović.
Ističe da mještani Slatine imaju problem sa snabdjevanjem vodom te neadekvatnim seoskim putem. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica ulagalo je ranije u sanaciju puta, ali je nužno njegovo trajno uređenje.
- Put je prioritet za narod koji živi ovdje. Koliko godina mi ovdje živimo, ali teško je doći do nas, jer je put loš. Niko nas ne posjećuje – kazao je Bećirović, apelujući na vlasti da izgrade put i povratnicima olakšaju život.
Bećirović je tokom 1995. godine dva i po mjeseca prelazio 'put smrti' iz Srebrenice do Kladnja.
- Dva i po mjeseca sam proveo u šumi bez hrane. Dani su bili preteški, ali radovao sam se mraku kako bi nastavio put do slobodne teritorije – prisjetio se Bećirović.
Kaže da su šanse za prelazak puta bile "male kao nokat".
- Kad smo stigli na slobodnu teritoriju nismo mogli da vjerujemo, dok nam ljudi nisu ponudli da jedemo. Iz Kladnja smo imali prevoz do Ciljuga, kad smo tu stigli odmah sam tražio svoju porodicu i sutradan došao kod svoje supruge i djece. Susret s njima je bio nevjerovatan i teško je riječima opisati - kaže Bećirović.
Danas se ovaj povratnik bavi poljoprivredom i živi od onoga što proizvede. Naglašava da se poljoprivredom nije lako baviti, ali nema, kaže, drugog izbora, jer redovnih primanja nema.
Biznis.ba / FENA
