Republika Srpska planira da u energetski sektor do 2030. godine bude investirano oko 11,5 milijardi maraka kroz izgradnju novih energetskih objekata.
Prema mišljenju ekonomista, to je idealna prilika za domaće kompanije koje su u posljednjih nekoliko godina stekle brojne reference, kako ovdje, tako i na stranim tržištima.
Podsjećamo, Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, prije nekoliko dana najavio je početak izgradnje tri hidroelektrane na rijeci Drini u koje će Republika Srpska i Srbija uložiti više od 450 miliona evra.
Prema njegovim riječima, izgradnja ovih postrojenja, čija je ukupna instalisana snaga između 180 i 200 megavata, donijeće velike benefite, prije svega ljudima koji žive na tom prostoru, ali i RS, jer će doći u poziciju da ima znatno veću proizvodnju električne energije iz sfere čiste energije, koju zahtijeva Evropa.
Dodao je i da će prije pomenute tri hidroelektrane početi izgradnja hidroelektrane Dabar, i to po sistemu "ključ u ruke".
O ovoj temi će se diskutovati i na "Jahorina ekonomskom forumu 2019", koji će biti održan 23. i 24. aprila u organizaciji Udruženja ekonomista RS SWOT, a pod pokroviteljstvom predsjednika RS.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, kaže za "Nezavisne" kako su najave o realizaciji velikih energetskih projekata pozitivna stvar za ekonomiju, ne samo RS, već i BiH.
"Prepoznajući značaj ove teme, mi ćemo ove godine na 'Jahorina ekonomskom forumu' imati poseban panel posvećen aktuelnim trendovima u energetskom sektoru. Želimo da istaknemo da u našoj zemlji postoje kompanije koje u energetskom sektoru izvode veoma kompleksne radove na izgradnji energetskih potencijala na najzahtjevnijim tržištima Evropske unije", kazao je Grabovac.
Prema njegovim riječima, nevezano na koji način će biti finansirani ti energetski projekti, izvjesno je da se otvara veliki prostor za domaće firme da uposle svoje značajne kapacitete na domaćem tržištu.
"Nadam se da će se, za razliku od nekih prošlih vremena, zaobići sve administrativne prepreke, koje su često bile najveća kočnica realizaciji tih projekata", zaključio je Grabovac.
Jedna od domaćih kompanija koja bi mogla da se uključi u realizaciju velikih projekata sigurno je "Elnos grupa" iz Banjaluke.
Samo u prethodnoj godini realizovali su niz zahtjevnih i atraktivnih projekata u zemljama sjeverne Evrope poput hidroelektrane "Burfell 2" na Islandu, instalisane snage 100 MW, u okviru koje su uspješno okončali elektromontažne radove 100 metara ispod površine zemlje. Impozantan je i projekat montaže 100 i 87 metara visokih stubova u okviru izgradnje 400 kV dalekovoda Hamra Åker u Švedskoj, a posebno zahtjevne radove izveli su na izgradnji HVDC konvertorske trafostanice "Ertsmyra" i rasklopnog postrojenja "Vollesfjord" u Norveškoj. U pitanju je dio projekta izgradnje 623 kilometra duge energetska veze između Njemačke i Norveške, najdužeg HVDC sistema u Evropi, pod nazivom "NordLink".
Kada je regionalni i domaći teren u pitanju, uspješno su završili radove na projektu izgradnje najvećeg vjetroparka zapadnog Balkana Čibuk 1 u Srbiji, predvodili su kompletnu elektromašinsku i hidromehaničku fazu radova izgradnje male hidroelektrane Bočac 2, a četvrtu godinu zaredom učestvuju i u projektu revitalizacije hidroelektrane Zvornik.
"Najava novih i velikih ulaganja u elektroenergetski sektor RS je veoma ohrabrujuća i nosi veliki značaj za budućnost privrede RS, a nas, kao kompaniju koja je internacionalni koncern sa domaćom adresom, posebno raduje činjenica da u perspektivi možemo dati veliki doprinos u izvođenju kapitalnih projekata u našoj zemlji. Jedno je sasvim sigurno, 'Elnos grupa' je u potpunosti kadrovski i tehnički spremna za nove iskorake i poduhvate na elektroenergetskom tržištu Republike Srpske", kaže Branko Torbica, direktor "Elnosa BL".
Biznis.ba / NN
