Snabdijevanje prirodnim gas na području BiH nikada nije bilo upitno, a zahvaljujući sređenim odnosima firmi unutar FBiH (BH GAS, Sarajevogas i Toplane) i sa mađarskom transportnom kompanijom, snabdijevanje nikada nije bilo stabilnije, kazao je za Klix.ba direktor BH-Gasa Jasmin Salkić.
Svake godine se uoči zimskog perioda povlači priča o tome da li će građani imati plina, Salkić i savjetnik Uprave Almir Bečarević kažu kako su ranije razlog za to bili nesređeni odnosi između kompanija, prevelika dugovanja i loše upravljanje kompanijom. Ističu kako se to sve promijenilo dolaskom direktora Salkića sredinom 2016. godine.
“Gasa ima dovoljno, a cijena se neće mijenjati do kraja ove godine. Sada radimo na izradi plana poslovanja za 2019. godinu u okviru kojeg će biti analiza da li treba ili ne povećati cijenu. Glavni problem ranije su bile naplate dugovanja. Sada nemamo problem, a mi naše fakture Srbijagasu i mađarskom trasnporteru isplaćujemo redovno i u većini slučajeva avansno. Problemi sa Sarajevogasom i KJKP Toplane Sarajevo su riješeni i posljednje tri godine imamo pozitivnu priču i pozitivan lanac poslovanja. Oni fakture izmiruju na vrijeme, a redovno se servisiraju i dugovi prema potpisanim ugovorima”, kazao je Salkić.
Gazprom nije isporučio gas četiri dana zbog radova
Bečarević je istakao kako, otkad BH-Gas postoji, gasa nije bilo samo 72 sata 2009. godine zbog ukrajinske krize kada gasa nije imala ni Evropa.
“Činjenica je da još uvijek imamo problem sa Srbijagasom kada je u pitanju ulaz u BiH i iz toga se izvlače različiti zaključci. Ali činjenica je i da imamo dobru saradnju kada je u pitanju snabdijevanje gasom. Najbolji primjer za to je što prije mjesec dana ni Mađarska, ni Srbija pa ni mi od Gazproma nismo dobili niti kubik plina četiri dana jer su radili na rekonstrukciji stanici na granici Ukrajine i Mađarske. To niko nije znao, a potrošači nisu osjetili i uredno su bili snabdjeveni. Tehničke službe svih kompanija su odličnu uradile svoj posao”, istakao je Bečarević.
Stabilizovali poslovanje
Direktor Salkić kaže kako su dolaskom u BH-Gas zatekli teško stanje. Para na računu nije bilo, a odnosi među firmama, pa i sa mađarskim transporterom su bili katastrofalni. Povrh svega, ulaskom Porezne inspekcije i Finansijske policije otkrivena je utaja poreza za period 2014-2016. BH-Gas je mora platiti 3,3 miliona KM glavnice kazne za tu utaju.
“Cilj je bio finansijski stabilizovati preduzeće koje je bilo uzdrmano i sada smo jedan od svijetlih primjera javnih preduzeća i transparentnog vođenja kompanije. Nismo dizali cijene da bismo to riješili već smo ih, naprotiv, spustili i vratili povjerenje. Nismo povećali cijene i bez obzira na povećanje cijena nafte i naftnih derivata tokom ove godine. Kaznu od 3,3 miliona KM platio je BH-Gas, a nije išlo na teret potrošača.Vratili smo i kredit i nemamo duga i kredita niti jedne KM”, naglasio je Salkić.
Okrenuli se razvojnim projektima
Nakon što su stabilizovali poslovanje okrenuli su se razvojnim projektima kao što je Južna intekonekcija BiH – Hrvatska. Osnovni cilj ovog projekta je izgradnja novog pravca snabdijevanja radi diverzifikacije pravaca i izvora, a kojim će se osigurati pouzdano snabdijevanje prirodnim gasom BiH, kako novih tako i postojećih potrošača.
“Južna interkonekcija će biti duga 116 kilometara i gradit će se odjednom. Dobili smo grant za studiju izvodljivosti 140.000 eura, za studiju uticaja na okoliš 500.000 dolara, a očekujemo za mjesec-dva grant od milion eura za izradu idejnog projekta. BH-Gas je sve to osigurao putem grantova ne opterećujući potrošače. Na isti način ćemo doći i do glavnog projekta zahvaljujući dobrim ljudima i organizacijama koje su prepoznale ovo što se u BH-Gasu radi protekle tri godine”, kazao je Bečarević.
U cilju transparentnosti, BH-Gas ne prima novac iz grantova direknto već će plaćanja vršiti donatori i EBRD. Ovaj projekat je u fazi prikupljanja i izrade “papirologije” koja je kompleksna jer osim izrade projekta i studija, potrebno je pribaviti se potrebne dozvole i izvršiti eksproprijaciju. Prema riječima Salkića i Bečarevića proces izgradnje je najlakši dio projekta.
“Radi se o projektu povezivanja transportnih sistema BiH i Hrvatske, izgradnjom gasovoda Zagvozd (HR) – granica HR/BiH i gasovoda granica HR/BiH – Posušje – Novi Travnik (Travnik) sa odvojkom za Mostar. Benefiti projekta su smanjenje ovisnosti o ruskom gasu koji se trenutno isporučuje preko Ukrajine, doprinos smanjenju emisije CO2 uvođenjem ekološki prihvatljivog energenta, omogućavanje snabdijevanja prirodnim gasom potencijalnih termoelektrana i CCGT postrojenja i stvaranje preduslova za bolju pregovaračku poziciju kod nabavke prirodnog gasa”, kazao nam je Bečarević.
BiH dio gasnog prstena Energetske zajednice
Trenutno, BiH sa samo jednim transportnim pravcem preko Ukrajine, Mađarske i Srbije, ne zadovoljava osnovne postulate EU Direktive o mjerama za zaštitu sigurnosti snabdijevanja, što podrazumijeva osiguranje odgovarajućeg nivoa sigurnosti snabdijevanja i posebno u slučajevima velikog poremećaja u snabdijevanju, a što je uslov za pravilno funkcionisanje unutrašnjeg tržišta gasa.
“Faktor koji ocjenjuje sigurnost snabdijevanja shodno evropskim standardima, za BiH trenutno iznosi “0”. Realizacijom projekta Južne intrekonekcije on će biti povećan, a realizacijom još jedne interkonekcije u potpunosti zadovoljavajući, uzimajući u obzir planirane potrebe za gasom”, istakao je.
Potreba za ubrzanom realizacijom projekta Južna intrekonekcija, kako dodaju, prvenstveno je i zbog starosti postojećeg transportnog gasovoda (40 godina), ograničenosti kapaciteta posebno u zimskom periodu što ugrožava snabdijevanje postojećih potrošača u FBiH, a isto tako nemogućnost razvoja tržišta duž postojećeg gasovoda, kao i potencijalnih potrošača uz novoizgrađeni gasovod Zenica – Travnik. Realizacijom projekta Južna intrekonekcija BiH i Hrvatska stvaraju se preduslovi da BiH postane i tranzitna zemlja, drugom konekcijom na sjeveru, realizacijom projekta Brod – Zenica i na taj način postane dio gasnog prstena Energetske zajednice.
Obučavanje mladih inžinjera
Nosioci realizacije projekta su BH-Gas i hrvatska transportna kompanija Plinacro. Ukupna vrijednost investicije za BiH je 100,35 miliona eura za 161,3 km gasovoda (113,3 km glavne trase i odvojak za Mostar 48 km). Za Hrvatsku iznosi 16 miliona eura u varijanti s gasovodom IAP, odnosno 48 miliona eura bez IAP-a, a za 74,5 km magistralnog gasovoda (dio IAP je 52 km i dio do granice sa BiH 22,5 km).
“Fokusirani smo na praćenje evropskih trendova i razvoj. Plan nam je obučiti mlade inžinjere i pripremiti ih za ove razvojne projekte, te najbolje zadržati. Imamo problem s naslijeđenim kadrovima koji ne rade ništa, pored kadrova koji rade fantastično. Nama je bitno da se radi, što rezultat i pokazuje. Sada naši uposlenici imaju priliku da rade na velikim projektima poput Južne interkonekcije. Radimo priču za budućnost. Ponosni smo što smo se uspjeli okrenuti infrastrukturnoj priči, a ne prošlosti “, zaključio je Salkić.
Biznis.ba / Klix.ba
