Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac prisustvovao je danas u Sarajevu predstavljanju spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2021. godini.
Na prezentaciji je istaknuto da je ukupna robna razmjena BiH za prošlu godinu iznosila 35,87 milijardi KM. U 2021. došlo je do rasta izvoza (35,7%) u odnosu na 2020. godinu, a vrijednost izvezene robe bila je 14,27 milijardi KM. U posmatranom periodu, zabilježen je rast uvoza (27,9%), a vrijednost uvezene robe iznosila je 21,60 milijardi KM, što je dovelo do spoljnotrgovinskog deficita od 7,32 milijarde KM. U istom periodu pokrivenost uvoza izvozom povećana je za 3,8% i iznosi 66,1%.
'Uzimajući u obzir sve izazove koje je pred domaći privredni sektor postavila pandemija Kovid-19, ohrabrio me je podatak da smo u 2021. zabilježili rast ukupne spoljnotrgovinske razmjene za 30,9 % u odnosu na 2020. godinu'', poručio je ministar Košarac.
On je napomenuo da je glavni spoljnotrgovinski partner BiH i dalje EU, te da postoji opredjeljenje za implementaciju evropskih standarda na domaćem terenu, ali da BiH u EU treba da budu ravnopravani partneri, uz puno uvažavanje prava da se zaštiti domaća proizvodnja.
'Bazično smo orijentisani na implementaciju postojećih sporazuma, ali primarno moramo voditi računa o zaštiti naših interesa i bez kompleksa razgovarati sa EU. Iskustva naših primarnih proizvođača i prerađivača govore nam o potrebi adaptacije SSP-a, jer je ovaj sporazum, nažalost, potpisan na njihovu štetu'', ocijenio je ministar Košarac.
On je podsjetio da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH u cilju sanacije negativnih posljedica u više navrata Savjetu ministara BiH predlagalo uvođenje zaštitnih mjera na uvoz svježeg i rashlađenog mesa.
'Iako konstantno izostaje podrška ministara iz Federacije BiH u Savjetu ministara BiH, mi nećemo odustati od prijedloga za uvođenje prelevmana i carinskih stopa, jer je apsolutno nepravedno da jedino prilikom uvoza svježeg i rashlađenog mesa u BiH, u odnosu na zemlje u okruženju, nema nikavih opterećenja'', naglasio je ministar Košarac.
On je ukazao na potrebu otvaranja novih tržišta za plasman proizvoda iz Republike Srpske i Federacije BiH, cijeneći da je to jedna od najboljih mjera za zaštitu domaće proizvodnje.
'Ne umanjujući značaj tržišta EU, mišljenja sam da je neophodno raditi na dodatnoj povazanosti sa Rusijom, Kinom i Turskom, ali i hrabrije ući u ideju potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini sa Evroazijskom ekonomskom unijom. Riječ je o impozantnom tržištu većem od 180 miliona ljudi, na kojem bi privrednici iz Republike Srpske i FBiH imali dobre šanse za dodatnu stabilizaciju i razvoj poslovanja'', poručio je ministar Košarac.
Prema njegovim riječima, Evroazijska ekonomska unija nije značajna samo iz aspekta otvaranja novih tržišta, nego i sa aspekta stranih investicija.
'Potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini sa Evroazijskom ekonomskom unijom otvara mogućnost da strani investitori investiraju u proizvodne pogone u BiH, proizvedu robu čije je porijeklo iz BiH i kao takvu je izvoze u Evroazijsku ekonomsku uniju'', naglasio je ministar Košarac.
Govoreći o spoljnotrgovinskoj razmjeni u okviru zemalja CEFTA Sporazuma, on je naglasio potrebu za unapređenjem i dodatnim jačanjem regionalne saradnje. S tim u vezi, posebno je izdvojio regionalnu inicijativu ''Otvoreni Balkan'', koja predstavlja ozbiljnu šansu za privredni napredak Republike Srpske i Federacije BiH, budući da će regionalna ekonomska zona omogućiti olakšanu trgovinu robom i uslugama, kao i slobodno kretanje ljudi i kapitala u zemljama regiona.
'Ponovu ću uputiti poziv političkim predstavnicima iz Federacije BiH da podrže i slijede politiku srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i opredjeljenje institucija Republike Srpske da zajedno sa Srbijom i drugim zemljama regije budemo dio Otvorenog Balkana. Zaista ne postoji nijedan opravdan razlog da budemo crna rupa na Balkanu i izolujemo naš privredni sektor iz ekonomski perspektivnih regionalnih tokova'', naglasio je ministar Košarac.
On je pohvalio trud, napor i zalaganje privrednika iz Republike Srpske i Federacije BiH, ističući da su uprkos svakodnevnim izazovima uspjeli da se etabliraju na regionalnom, evropskom i svjetskom tržištu.
'U tom procesu institucije možda nisu domaćoj privredi pomogle u dovoljnoj mjeri, možda nisu bile na visini zadatka. Moja poruka institucijama je da moraju biti servis privredi i svojim aktivnostima dati vjetar u leđa privrednoj zajednici'', poručio je ministar Košarac.
Biznis.ba
