Lažna bolovanja potresaju bh. privredu: Ovo je primjer iz Gradačca!

U Bosni i Hercegovini zabilježeno je više bizarnih, ali krajnje bezobraznih zloupotreba bolovanja.

Jednu od njih je za naš portal prepričao Adem Hanić, direktor jedne najvećih bh. kompanija TMD Group Gradačac, koja zapošljava više od 800 radnika.

"Bio je jedan motorista, bajker, koji je stavio gips na ruku i otvorio bolovanje, a nije imao nikakav lom. Meni su odmah rekli da je on folirant, ali se u početku nisam bavio time. Međutim, kasnije smo vidjeli da on samo stavi gips na ruku kada dođe na posao da donese doznake, a onda poslije toga skine gips, vozi motor, radi, reže drva... I tako mjesecima. On je radio u logistici, ako se dobro sjećam, neku dostavu za vozila, viljuškare...", prisjetio se Hanić, te nastavio:

"Kad sam se uvjerio o čemu je riječ i vidio slike i dokaze, prišao sam mu i rekao mu da skine taj gips i da odmah ode dati otkaz, da mu ga ja ne bih dao. Apsurdno je što ja to nisam ni smio uraditi, jer je taj radnik zaista dostavio validne doznake od doktora, ali jasno je da to bila velika prevara i da mu nije ništa. Uglavnom, rekao sam mu da se više ne približava firmi, a on je vidio da sam ozbiljan i otišao je. Tako nas je varao tri, četiri ili pet mjeseci. I šta smo mogli? Mi smo prijavili i tog doktora koji je saučesnik u ovoj prevari. I on bi apsolutno trebao odgovarati, ali ništa se nije desilo. Ne odgovaraju oni ni za mnogo teže stvari, a kamoli za ovakve, nažalost".

Hanić ističe da je korupcija duboko ukorijenjena u našem društvu i da smo na nju navikli.

"U uređenim sistemima to niti je normalno, niti je lijepo, ali kod nas se korupcija sistemski njeguje. To uopće nije problem pojedinca, već nažalost sistema. Ako želimo da bolje živimo, da imamo veće plate, da nam je produktivnost veća - moramo se boriti protiv toga, a ne koristiti svaku priliku da nekoga prevarimo".

"Moja firma plaća 300 hiljada maraka mjesečno za zdravstveno osiguranje. Ako se radnik povrijedi na putu od kuće do firme, ili obratno, i to ide na teret poslodavca što nigdje na svijetu nema. Svi ti zakoni, uključujući i zakon o zdravstvenoj zaštiti, trebaju se promijeniti i uskladiti sa nekim 'normalnim' zakonima iz demokratskog svijeta. Trenutno imam slučaj da je u jednoj mojoj kompaniji 10% radnika na bolovanju. Ovo je mart, možda ima prehlada, nema toliko zime, ali vjerovatno je u pitanju rezidba voća ili neki drugi poslovi. To je neprihvatljivo, pa toga nije bilo ni u koroni", zaključio je Adem Hanić.

Praksa u Federaciji BiH

Zloupotreba bolovanja i dalje je jedan od najvećih problema s kojim se susreću poslodavci u našoj zemlji, a podatak da je broj otvorenih bolovanja u Federaciji BiH četiri puta veći od prosjeka Evropske unije govori dovoljno.

Građani Federacije su godišnje u prosjeku koristili čak 25 dana bolovanja, dok evropski prosjek iznosi 6,5 dana godišnje.

Ta statistika ukazuje da je trenutni sistem bolovanja prepun manjkavosti i da ostavlja ogroman prostor za zloupotrebi. Na teret poslodavca u Federaciji BiH idu 42 dana bolovanja, što u Evropskoj uniji imaju još samo Njemačka, Austrija i Hrvatska. Primjera radi, u većini evropskih zemalja taj broj je - 0.

Ista meta, isto odstojanje

Iz Udruženja poslodavaca se već godinama bore za suzbijanje ovog problema, a jedan od posljednjih prijedloga bio je da se broj dana bolovanja na teret poslodavca smanji na 15. Govorio je to još u oktobru u razgovoru za naš portal predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović, koji nam je skoro pola godine kasnije priznao da je situacija, manje-više, identična i danas.

"Nažalost, ništa se značajno nije desilo. Imali smo kontakte sa Federalnim ministarstvom zdravstva na temu bolovanja, ali i nekih drugih pitanja koja su sporna, a od njih imamo obećanje da se već radi na jednoj ozbiljnoj reformi. Ministar zdravstva nam je rekao prezentovati tu strategiju do kraja februara, međutim evo nas već u drugoj polovini marta, tako da još čekamo", rekao je Smailbegović, te nastavio:

"Sada tražimo sljedeći sastanak da vidimo je li se išta ozbiljno uradilo po tom pitanju. Za sad nemamo ništa crno na bijelo, osim te fine priče. Imali smo u međuvremenu dva sastanka koji su bili konstruktivni. Imam osjećaj da ministar ovu priču dosta dobro razumije, rekao da razmišlja o nekoliko modaliteta kako da se ta bolovanja smanje i raduje me što se u ministarstvu dobre volje. Vidjet ćemo dalje u kojem će smjeru to ići".

Smailbegović podsjeća da je Udruženje poslodavaca još prije skoro pet godina dalo svoj prijedlog za reformu sistema bolovanja.

"Davno smo mi uputili Prijedlog zakona, pa je parlamentarac Rasim Karić, koji je bio u prošlom sastavu parlamenta, zvanično uputio taj zakon kao predlagač u Federalnom parlamentu. Nažalost, to nikada nije došlo na red".

Srbija i e-bolovanja

Slične probleme sa zloupotrebom bolovanja detektovali su i u Srbiji i to na primjeru iz Niša, gdje su strani investitori uočili da njihovi radnici previše izbivaju sa posla i da to uspijevaju pravdati.

Tamošnje Ministarstvo zdravlja odlučilo je pooštriti kontrole bolovanja i poraditi na transparentnosti uvođenjem sistema elektronskog bolovanja.

"Ako imate takav apsentizam, a u Nišu je zaista bio značajno veći nego u ostatku Srbije, onda ćete imati problem da će investitori krenuti da odlaze, pa onda nećemo imati radna mjesta... Pod dva, imat ćete problem da novi investitori neće dolaziti. Tako da je to problem za sve ostale radnike, za sve ostale ljude, za mlade ljude u Nišu. Neka na bolovanje idu samo oni koji su zaista bolesni, a oni koji neće da rade neka daju otkaz", rekla je premijerka Srbije Ana Brnabić.

Nije isključeno da se na tome poradi i u Federaciji BiH.

"Digitalizacija i dobra statistika bi sigurno pomogli u ovom procesu. Kad pratite koji su to doktori koji daju bolovanja češće od ostalih, koji radnici ih koriste i koliko često, pa kada se to pogleda po firmama, branšama, uporede podaci iz javnog i privatnog sektora... Onda dobijate ozbiljnu statistiku, a ona je jedini temelj za donošenje kvalitetnih mjera. Ne kažem da mi već nemamo neke takve podatke, ali oni nisu potpuno relevantni i negdje se ne podudaraju. Treba nam pravi prikaz", zaključio je predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, Adnan Smailbegović.