Za desetak dana, pod uslovom da vremenske prilike to dozvole, berači će ući u malinjake širom BiH, a proizvođači se nadaju da će nakon dvije teške godine cijena biti vrijedna njihovog truda.
A da bi bili zadovoljni, kako su nam poručili, ta cijena bi trebalo da bude duplo veća od prošlogodišnje, kada su hladnjačari za kilogram plaćali u prosjeku 1,5 KM.
Po toj cijeni proizvodnja je nerentabilna jer je, na primjer, samo za berača potrebno izdvojiti od 0,90 KM do jedne marke po kilogramu voća.
"Nadamo se da će otkupna cijena da raste, jer ako ostane na prošlogodišnjem nivou, to bi napravilo veliki problem u proizvodnji i dovelo do njenog gašenja", kaže Ljubiša Alempić, malinar i predsjednik Udruženja "Vilamet", koje okuplja malinare iz Bratunca, Srebrenice i Milića.
Prema njegovim riječima, zbog svega što se dešavalo u posljednje dvije godine, brojni proizvođači su odustali od proizvodnje.
"Najave za ovu godinu su nešto optimističnije. Imamo hladnjačara koji je izašao s akontativnom cijenom od 2,2 KM za malinu prve klase i ostaje da se vidi da li će tako i ostati", kazao je Alempić.
A akontativnu cijenu od 2,2 KM je još početkom maja saopštila hladnjača "Agro-dr" iz Bratunca. Sa direktorom i vlasnikom preduzeća juče nismo uspjeli da stupimo u kontakt kako bismo provjerili da li ostaju pri ranijem stavu.
To je cijena za 70 feninga veća od prošlogodišnje otkupne, a kako su poručili tada, ona je minimalna i može još rasti. Uz podršku resornog ministarstva, za proizvedeno i prodato voće ovo bi mogla biti sasvim prihvatljiva cijena.
Iz Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske poručuju kako malinari u ovoj godini, pored premije po kilogramu za proizvedenu i prodanu malinu, mogu računati i na regresirani dizel, podsticaje za protivgradne mreže, navodnjavanje, poljoprivrednu mehanizaciju, podizanje višegodišnjih zasada i slično.
Inače, prije početka berbe malinari s hladnjačarima potpisuju ugovor koji im je neophodan i prilikom ostvarivanja prava na podsticaje. Nakon berbe i skladištenja isplaćuje se i razlika u cijeni između akontativne i otkupne.
Emir Mahmutović, predsjednik Udruženja proizvođača jagodičastog voća USK, kaže kako minimalna otkupna cijena ne bi smjela biti ispod 2,2 KM.
"Ako tu još dodamo 0,50 KM, koliko na području našeg kantona iznose podsticaji po kilogramu, dolazimo do cijene s kojom bi se moglo opstati", kaže on.
Smatra da budućnost malinarstva u BiH leži u promjeni sorte.
"Činjenice je da imamo previše zasada polke. Otprilike omjer je 70 naprema 30 u njenu korist, u odnosu na ostale sorte. Neplanskim ulaganjem i sadnjom se došlo u situaciju da se ona ne može prodati lako, a da je imamo previše. Jednostavno, konkurencija je ogromna. Mislim da se treba okrenuti ranim sortama kao što su vilamet i miker. One su se pokazale kao dobre po pitanju cijene i plasmana", ocjenjuje Mahmutović.
Biznis.ba / NN
