Mladi povratnici iz Gornjeg Vakufa pokrenuli IT kompaniju: Ne želimo otići iz BiH
"Rizik je bio veliki jer ulazite u posao bez ičije podrške i pomoći. Mi smo se najviše bojali početnih ulaganja jer je potrebno dosta sredstava za opremu koja je skupa i najam prostora. Mi smo srećom imali na početku podršku lokalne zajednice i tako smo krenuli, a zaključili smo da bez rizika nema profita", rekao je Džambo.
Njegova firma je jedan od 46 poslovnih subjekata u povratničkim sredinama koji su potpisali ugovore s Federalnim ministarstvom raseljenih osoba u okviru programa podrške start-up bizinisima koji se provodi s ciljem jačanja početnih biznisa povratnika te podsticanja zapošljavanja i samozapošljavanja.
Ističe da je podrška od lokalnih do državnih vlasti i institucija vrlo bitna mladim ljudima, jer kada dobiju "vjetar u leđa", onda u posao ulaze rasterećeniji i mogu se fokusirati na razvoj.
"Mi planiramo proširiti preduzeće. Želimo pokazati mladima da nije jedini put odlazak iz BiH, već da se možete vratiti u mjesto gdje ste živjeli, kao što smo mi učinili i pokrenuli biznis. Podrška ovog ministarstva nam puno znači i hvala institucijama što su prepoznale naš sektor kao deficitaran. Nadam se da će i ostale institucije više ulagati u mlade ljude kako ne bi odlazili", rekao je Džambo.
Smatra kako su napravili veliki uspjeh jer su povećali broj uposlenika nakon godinu, što je mnogo za malu općinu u kojoj žive, a odakle mladi također odlaze.
"Mi mladi se moramo udružiti. U našem poslu ne gledamo ko je koje nacionalnosti, to je nebitno. Kod nas ne postoji podijeljenost. Mi se fokusiramo na biznis, razvoj i budućnost", zaključio je.
Mlada pravnica iz Vukosavlja
Amina Kavazović odlučila je da se nakon završenog studija Prava na Sveučilištu u Mostaru vrati u svoje rodno mjesto - Vukosavlje. Ona je jedna od 75 mladih koji će obaviti pripravnički staž i steći novo iskustvo.
"Ovo je jedan od najvažnijih projekata na području manjeg bh. entiteta jer pomaže u procesu borbe protiv odlaska mladih. Pripravnički staž obavljat ću u Općini Vukosavlje. Mislim da ima perspektive i nade i da se može ostati i uspjeti u BiH. Isplati se ulagati u obrazovanje samo moramo biti strpljivi", kazala je Kavazović dodavši kako se nada da će je pripravnički staž dovesti i do zaposlenja.
Huremović iz Janje ne može naći posao u struci
Aida Huremović iz Janje kod Bijeljine nije toliko optimistična. Po struci je bachelor primijenjene biologije, a sada će obavljati pripravnički staž u Općini Bijeljina. Ne nada se zaposlenju u svojoj struci.
"Nažalost, u Janji većina mladih odlazi. Ostala je samo starija populacija. Slabe su mogućnosti zaposlenja s mojom strukom u BiH i mnogo veće su u Njemačkoj pa se nadam da ću tamo uspjeti naći posao", kazala je.
Brat i sestra iz Bosanskog Petrovca žive od svog rada
Vinko i njegova sestra stigli su iz Bosanskog Petrovca rano jutros u Sarajevo. On se bavi stočarstvom i šumama, a njegova sestra ljekovitim biljem.
"Udaljeni smo pet kilometara od grada i u našem selu Smoljani ima dosta stanovnika. Može se živjeti od ovoga posla, ali potrebna je i podrška poput ove koja će posebno značiti mojoj sestri jer je na početku razvijanja biznisa", kazao nam je Vinko.
Prije nekoliko dana u Sarajevu su ugovore potpisali povratnicima iz 25 općina s područja cijele BiH. Firme su iz sektora IT, zanati, prerada ljekobilja, proizvodnja zdrave hrane te uslužne djelatnosti.
Biznis.ba / Klix.ba
