Litri mlijeka u muzilicama, a ne broj grla u stajama i hektari zemljišta koji se obrađuju treba da budu osnova za podsticaje, smatraju bh. mljekari, koji su se ujedinili u borbi da sačuvaju svoje farme, na koje će, kažu, katanac da stave pravilnici o podsticajima koji se prepisuju iz zemalja Evropske unije.
"Evo sada na nivou Federacije imamo tu strategiju koja treba da se usvaja i gdje ćemo preći na hektar i grlo, što je za mene ubitačno jer moja farma na takvim podsticajima neće moći da opstane. Na nivou jedne godine moja farma, koja proizvede 200.000 litara mlijeka, dobije premiju od oko 84.000 KM. U odnosu na grlo, ja sam, evo, računao da ako za 40 krava, koje proizvode 200.000 litara, bude premija po 800 KM, moja će farma na nivou jedne godine biti oštećena za 52.000 KM", priča Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka Tuzlanskog kantona.
Slična sudbina, kažu, čeka i mljekare u RS.
"Stigla su nam rješenja za podsticaje po grlu i većina farmera oštećena je nekako po broju grla. Tu su bili predstavnici Ministarstva poljoprivrede, oni su brojali naša goveda i uopšte se ne slažu naši papiri i oni koji su tamo. Ja sam, recimo, imao toga dana 79 goveda na stanju, a došlo mi je rješenje na 70. E, sada ne znam kako to, šta se tu zbilo i kako se to zbilo... Ja, recimo, obrađujem 150 hektara zemlje, a tamo mogu dokazati oko 115 hektara, znači ja bih odmah u startu bio oštećen za nekih 35 hektara zemlje koju obrađujem", navodi Dragan Baltić, mljekar iz Prijedora.
Da li je mljekarima u FBiH teže nego kolegama u RS ili svi imaju slične probleme, analizirano je na proširenom sastanku Upravnog odbora Udruženja mljekara RS, na kojem je konstatovano da bi podsticaji po grlu i hektaru doveli do katastrofe u bh. mljekarstvu.
"Naš nekakav prijedlog bi bio da to ide približno kao u Srbiji. Znači, to je direktna subvencija po jednom litru mlijeka. Predlažemo da to bude 35 feninga, nešto više nego u Srbiji, jer proizvodimo bolje, kvalitetnije mlijeko nego kolege u Srbiji, koje nemaju kontrolu koju mi imamo u kvalitetu mlijeka. To su neka dva nivoa, kontrola od strane prerađivača i od strane instituta RS, samim tim imamo veće troškove. Trenutno je 25 feninga, što je apsolutno nedovoljno i malo, a da subvencija po jednom muznom grlu ide na hiljadu maraka", smatra Dragoslav Đenadija, mljekar iz Kozarske Dubice, koji proizvodi više od 300.000 litara godišnje.
Premija po grlu i hektaru se isplaćuje u EU, gdje je riješeno pitanje upravljanja zemljištem i obilježavanje grla, ističe Miljan Erbez, stručni saradnik za projekte u Udruženju mljekara RS.
"Mi znamo da Kancelarija za veterinarstvo u svojim podacima vodi da imamo od 700.000 do 800.000 krava, znate šta to znači? To znači da ste vi dovde trebali na putu ubiti pet krava autom, pa da imamo toliko krava, govorim figurativno. Znamo mi šta je 14 prioriteta. Do zadnjeg momenta, do ulaska u EU, ne treba usvojiti taj sistem. Trenutno je taj prijedlog u strategiji u FBiH koja treba da bude usvojena u narednim mjesecima, i mi očekujemo to isto, ali ako vi nemate tačan sistem obilježavanja, kako onda da to uvedete", zapitao je Erbez.
"Tražili smo da to bude transparentno da i mi sami vidimo kako je moguće da mi imamo toliki broj grla i ko je koliki broj grla prijavio. Došlo se do nekog zaključka da imamo, recimo, 31.000 grla (RS) i da je prosjek svega 4.000 litara. Moje lično mišljenje je da to nije realno i ja mislim da je kod nas proizvodnja po grlu daleko veća. Ne znam šta je, da li su to lažne krave prijavljene. Ali, bilo bi dobro, kada ima neka informacija, kada je neko nešto istraživao, da ta informacija bude transparentna i da bude vidna, da ja vidim ko je u mom selu prijavio koliko krava", izjavio je Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja mljekara RS.
(Biznis.ba / NN)
