Dr. Sabina Mujkić, urbanist, prostorni planer, istraživač Urbanističkog instituta Republike Slovenije izjavila je u razgovoru za Fenu da je u prvoj deceniji tranzicijskog procesa stanje u oblasti urbanog planiranja u većini zemalja u tranziciji bilo u krizi, jer su velike društvene, političke i privredne promjene u mnogome utjecale i na sistem planiranja i na izgrađeni okoliš.
- To je bio također period privatizacije i prilagođavanje novim kompleksnim prilikama gdje je kapital igrao glavnu ulogu. Vjerovalo se da će tržišna ekonomija kao glavni faktor procesa rasta i razvoja riješiti sve probleme. Nije se držalo postojećih planova i nisu se uradili novi koji bi pratili tadašnji razvoj - navela je Mujkić.
Dodala je da su najčešće rađene parcijalne promjene i dopune postojećih planova bez sagledavanja dugoročnih potreba i kvaliteta urbanog prostora i bez uključivanja lokalne zajednice, te da nisu poštovane procedure niti je bilo cjelovitog planiranja.
- Ukoliko je loše upravljanje i još uz to nedostatak instrumenata za nadzor i gradnju onda će razvoj grada voditi kapital pa tako i dolazi do spornih promjena urbanističkih planova gdje se npr. mijenjanjem namjena zemljišta u građevinsko višestruko povećava njegova vrijednost, nepoštivanja prije definiranih parametara npr. višestruko povećavanje planiranih kapaciteta objekata, česte uzurpacije zelenih i poljoprivrednih površina, gradnja na lokacijama koje bi morala biti rezervirane za javne sadržaje, nebriga o javnom interesu, prilagođavanje propisa koruptivnoj gradnji. Tu možemo nabrajati još u nedogled - rekla je Mujkić.
Istakla je da su se stvari počele poboljšavati u drugoj deceniji tranzicije - počeli su se raditi novi planovi a istovremeno je i EU uvođenjem standarda, direktiva i finansiranjem prisilila vlasti da uspostave prave mehanizme za nadzor i gradnju u cilju zaštite javnog interesa, kvalitete življenje, poboljšanja okoliša, održivog razvoja itd.
Mujkić je potcrtala da je moguće zaustaviti trend u kojem investitori odlučuju o izgledu gradova na štetu građana, te da je veoma važno imati jaku i odlučnu vodeću strukturu sa jasnom vizijom razvoja grada.
- Urbani razvoj grada je kontinuiran razvojni proces, potrebno je imati planove dugoročnog razvoja grada, transparentan sistem planiranja i odlučivanja, kao i sistem odgovornosti. Mora biti jasna uloga vlasti, vlasti moraju upravljati prostorom, i voditi procese prostornog planiranja. Urbanizacija mora biti usmjerena na potrebe ljudi, javni interes mora biti prioritet. Važno je uspostavljanje mehanizme kontrole u toj oblasti i vršiti kontinuirani monitoring implementacije planova, a u procese planiranja uključivati interdisciplinarne timove vanjskih, nezavisnih stručnjaka. Uvoditi participativno planiranje koje omogućava građanima, a i drugim akterima da aktivno učestvuju u procesu planiranja - pojasnila je Mujkić.
Dodala je da je veoma važan pravovremeni dijalog i saradnja vlasti sa investitorom, jer je razumljivo da investitori žele profit ali njihove investicije moraju biti pravilno usmjerene.
- Investitori moraju znati da dobri planovi mogu zaštititi njihove interese ali im to treba pojasniti. Važno je postići konstruktivnu suradnju svih aktera, investitora, općinskih službenika, stanovništva, a to je moguće samo putem obrazovanja. Treba osvijestiti populaciju kao i investitore o važnosti poštivanja regulacija i normativa, važnosti kvalitetnog uređenja javnog prostora, gradnje i arhitekture, estetske vrijednosti prostora, kako mikro lokacija tako i cjelokupnog grada - smatra Mujkić.
Naglasila je da je neophodno slijediti jasne globalne i evropske okvire, smjernice i preporuke za postizanja kvalitetnog okruženja u kojem živimo i djelujemo, te da moramo uspostaviti urbanizam na bazi znanja gdje će investitori i ostali učesnici, a posebno lokalna zajednica u razvoju grada podržavati poboljšanje visokog kvaliteta života i estetski izgled grada.
- Ljubljana je 2007. oblikovala Viziju razvoja, kojom je pokušala definirati kako bi trebao grad izgledati 2025. Vizija je istakla da će se Ljubljana razviti u idealan grad, da će postati atraktivan i čovjeku prijatan grad u zelenilu, grad ugodan za boravak. Navedeno je da će se Ljubljana razviti u kompaktan, održivi grad, koji će prioritetno iskorištavati degradirana urbana područja, razvijati mješovitu namjenu površina, javni putnički saobraćaj i alternativne izvore energije, te zaštiti prirodnu i kulturnu baštinu. Također će pružati sigurnost, poštovati različitosti, jačati raznolikost i unapređeni već visoki kvalitet života - precizirala je Mujkić.
Naglasila je da su osim razvojnih smjernica i ograničenja za razvoj identifikovani brojni razvojni projekati od kojih su mnogi danas već implementirani ili su u fazi implementacije.
- Trenutno važeći planski dokumenti, prostorni plan Grada Ljubljane kao strateški dokument, i provedbeni prostorni plan nastali su u period od 2007. do 2010. Potrebno je napomenuti da je izrada dokumenata temeljena na znanju, uključen je širok krug stručnjaka iz svih oblasti kao i stanovništvo. Brojni implementirani projekti na različitim područjima postavljaju Ljubljanu kao primjer uspješnog grada - kazala je Mujkić.
Dodala je da su uspješna regeneracija historijskog jezgra grada, povećanje pješačke zone i promjena saobraćajnih režima u središtu grada u korist pješaka i biciklista, samo dio promjena koje su znatno utjecale na povećanje kvaliteta života.
- Ljubljana je svojim procesom transformacije u 'zeleni grad', uređenjem novih parkova i obala rijeka, postala u međunarodnom prostoru prepoznatljiva kao grad sa visokim kvalitetom života, odnosno primjer održivog grada koji može biti dobra praksa za druge. Brojne nagrade i priznanja koje je grad dobio u zadnje vrijeme su dodatna potvrda uspješne implementacije planova i projekata koji slijede ciljeve vizije grada. Cjelovito planiranje grada, jasna vizija grada, važnost prostornog i urbanističkog planiranja, dobar menadžment, saradnja, prioritetni projekti, participacija javnosti i finansijski instrumenti su neki od ključnih elemenata kvalitetnog razvoja grada - poručila je Mujkić.
Biznis.ba / FENA
