Dvadesettrogodišnja Ena Zolić po mnogo čemu je poput svojih vršnjaka, ali za razliku od većine koja želi otići iz Bosne i Hercegovine, Ena se u nju vraća.
Rođena je i odrasla u njemačkom gradu Štutgartu, a po završetku gimnazije odlučila je da upiše Poljoprivredni fakultet u Nortingenu. Trenutno je završna godina te piše diplomski rad na temu uzgajanja lješnjaka, a stečeno znanje planira po okončanju studija da primjeni upravo u BiH.
"Imam 23 godine, rođena sam i odrasla u Štutgartu, a nakon završene gimnazije upisala sam Agronomski fakultet u Nortingenu. Trenutno pišem svoj diplomski rad i imam još malo predavanja i ispita. U slobodno vrijeme se bavim sportom, trčala sam više puta polumaraton, igrala nogomet za ekipu sa fakulteta i pomalo sviram gitaru", govori na početku razgovora za portal "Radiosarajevo.ba" ova mlada i ambiciozna djevojka.
Dodaje da od malih nogu voli prirodu i životinje, a kako priča, godinama se bavila jahanjem. Na pitanje kada se rodila ljubav prema poljoprivredi, Ena odgovara:
"Moj otac posjeduje u BiH više hektara obradivog zemljišta koje sam oduvijek željela obrađivati, a po završetku studija upravo će to biti ono što najviše volim raditi. Kod mog dida mi je bilo najljepše. Uvijek je imao životinje, lijepu prirodu koja ga okružuje i, zapravo, sve ono što mene čini sretnom. Tokom školovanja i studija bila sam u mnogim zemljama - od Španije do Turske, ali je meni u Bosni najljepše", iskreno priča Zolić.
Ova mlada, entuzijastična i nadasve hrabra djevojka za lješnjake se odlučila nakon detaljne analize zemljišta i tržišta. Za uzgoj lješnjaka se odlučila nakon analize tržišta, domaćeg, ali i stranog.
"Mnogo sam razmišljala i analizirala tržište, kako naše tako i strano, te sam ustanovila da mi u BiH proizvedemo samo oko 10 posto lješnjaka od ukupnih potraživanja, a ostatak se uvozi po prilično visokoj cijeni. S obzirom na to da je Turska najveći svjetski proizvođač lješnjaka (45%) a uzimajući u obzir promjene klime, tj. Turska već ima problema sa susamom, oni će u budućnosti sve teže moći uzgajati lješnjake što će imati za posljedice visoke cijene i tu vidim šansu za naša područja. Prošlih godina je cijena kilograma lješnjaka na svjetskom tržištu bila sedam eura, a ima naznaka da bi ove godine mogla biti i do 60 posto veća", pojašnjava za pomenuti portal.
S obzirom na to da je Ena još uvijek studentkinja, uspjela je, kako kaže, da uskladi obaveze na fakultetu u Njemačkoj i pripremu zemljišta u BiH.
"Najveći dio posla sam 'odradila' u augustu i septembru, za vrijeme raspusta, a paralelno sam učila za ispite koji su bili krajem oktobra. Prije nekoliko dana sam ponovo došla u Bosnu. Sad je upravo sadnja na redu pa kad to završim idem ponovo na fakultet i onda... puna koncentracija do proljeća", otkriva nam Zolić.
Prije dvije godine Ena je prvi put uzela uzorak zemlje i poslala u Njemačku na Poljoprivredni institut u Karlsrue, kako bi vidjela kakav je kvalitet zemlje, a pararelno je, kako je ranije navela, istraživala tržište. Analiza je pokazala da se uz minimalna ulaganja zemljište može urediti upravo tako da odgovara sadnji lješnjaka. Takođe su klima i nadmorska visina odgovarajući.
"Nakon tih radova sam ponovo vršila analizu zemljišta u Zavodu za poljoprivredu u Bihaću kako bih provjerila u kojoj su količini hranjive tvari u tlu", ističe sagovornica portala "Radiosarajevo.ba".
Kako kaže, za početak očekuje manje količine plodova, odnosno oko 0,5 kilograma po stablu. Njene sadnice su trogodišnje i prvi urod očekuje za dvije godine, čije će se količine iz godine u godinu povećavati.
"Za desetak godina očekujem puni prihod po stablu od sedam do 10 kilograma, a ja imam 250 stabala", rekla je na kraju razgovora mlada Ena Zolić.
Biznis.ba / NN
