Od 2011. do 2017. u BiH je na poticaje potrošeno oko jedne milijarde KM, od čega na poljoprivredu otpada preko 750 miliona KM – pokazalo je istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo. Unatoč tome, stanje na terenu pokazuje da se situacija u poljoprivredi nije značajno popravila.
“Po pitanju, recimo, poljoprivredne mehanizacije, situacija je još i gora, jer značajnijeg ulaganja u nove poljoprivredne mašine i obnovu mehanizacije nije bilo. Svi programi subvencija bazirani su na političkoj koristi koju uloženi novac može vratiti političkoj garnituri koja poticaje daje, a maksimalni efekat koji je postignut je ublažavanje lošeg socijalnog stanja stanovništva u ruralnim sredinama”, kaže Nasiha Pozder, potpredsjednica Naše stranke.
Razloga za ovakvo stanje je više, a u osnovi ne postoji strateško opredjeljenje koje vrste proizvodnje BiH želi da razvija u pravcu postizanja konkuretntnosti na nivou regije i Evropske unije. Različiti nivoi vlasti imaju vlastite programe poticaja koji su međusobno neusklađeni. Administrativna struktura koja prati programe poticaja je u Republici Srpskoj potkapacitarna, a u Federaciji BiH te poslove rade kantonalne savjetodavne službe u saradnji s općinskim referentima za poljoprivredu. Veliki broj zahtjeva i mali broj službenika sveli su posao na popunjavanje i kompletiranje formulara, excel tabela, potvrda i izjava, u kojima se gubi prava slika stanja na terenu. Politički interes za uticaj nad novcem koji se dijeli u poljoprivredi toliko je izražen da BiH još nema formalno dogovoren način funkcionisanja Agencije za plaćanja u poljoprivredi na državnom nivou, bez koje EU trenutno ne želi u BiH ulagati svoje predpristupne fondove za razvoj poljoprivrede.
“Da je samo polovina do sada potrošenih sredstava strateški i sistemski uložena u razvoj mljekarstva, proizvodnju i preradu šljive u Bosni i plasteničku proizvodnju povrća u Hercegovini, danas bismo imali tri razvijene i međunarodno konkurentne grane poljoprivredne proizvodnje. To što je naša strategija bila da od poljoprivrede pravimo socijalni buffer, dovelo nas je do uzalud potrošenih gotovo milijardu KM. Tako će bit i dalje sve dok se odluke ne budu bazirale na struci i na tržišnoj ekonomiji, a ne na broju glasova koje će donijeti na izborima djeliteljima poticaja”, kaže Pozder.
Iz Naše stranke naglašavaju da je u pristupu razvoju poljoprivrede preskočen prvi korak, a to je državni prostorni plan kojeg BiH nema. On bi obezbijedio jasnu viziju upravljanja svim resursima, pa i poljoprivrednim, što bi dalje značilo definisano razvojno opredjeljenje države koje se od devedesetih godina prošlog vijeka dešava stihijski i na štetu pomenutih resursa.
Osim izrade državnog prostornog plana, Naša stranka se zalaže za implementaciju Strategije ruralnog razvoja, čime bi se otvorili predpristupni EU fondovi za poljoprivredni razvoj, te transparentnije i bolje kontrolirane subvencije svih nivoa vlasti poljoprivrednicima.
Naša stranka svoju politiku razvoja poljoprivrede bazira na stalnim razgovorima sa stručnjacima iz ove oblasti koji djeluju na različitim dijelovima BiH.
Biznis.ba
