Nestašice goriva u BiH nisu očekivane u kratkom roku, ali poskupljenje jeste
Iz Komore navode da nestašice goriva nisu očekivane u kratkom roku, ali poskupljenje i veća volatilnost cijena svakako jesu. Dakle, nema rizika fizičke nestašice zbog prekida jer BiH ne uvozi sirovu naftu direktno iz ratnih zona, derivati se nabavljaju preko regionalnih distibutera i rafinerija u regionu dok je rast cijena neminovan.
Smatraju da će u slučaju dužeg trajanja rata neminovno doći do povećanog troška energije i transporta, te zbog toga vjerovatno i inflatornog pritiska, ukupnog povećanje troškova poslovanja (kompanijama koje se oslanjaju na uvoz sirovina/energenata bi se mogla smanjiti profitna marža ili poremećaj u trgovinskim tokovima) te povećanje rizika u investicijama i poslovnoj klimi.
Iz VTK naglašavaju da se već zabilježene posljedice ovog sukoba - cijene goriva na pumpama su porasle, što direktno utiče na poslovanje u BiH, prvenstveno kroz povećanje cijena energenata i neizvjesnosti u poslovanju.
Poručuju da Bosna i Hercegovina nema stratešku ovisnost o nafti, ne uvozimo ključne prehrambene proizvode iz ratom pogođenih zemalja, energetski sistem nije povezan s tamošnjom infrastrukturom, niti industrijska proizvodnja u BiH ovisi isključivo o zemljama pogođenim ratom. Stvarni rizik u ovom slučaju za BiH je globalni rast cijena energenata.
- Dakle, ako sukob ostane regionalan, bez šire energetske eskalacije, pad izvoza i uvoza bio bi minimalan i kratkoročan. Ako dođe do šireg energetskog šoka moguć je pad izvoza od tri do sedam posto, indirektno kroz pad tražnje u EU, uz istovremeni rast inflacije - navode iz VTKBiH, piše Fena.
