Ovakvoj odluci protive se stanovnici Novog grada u BiH i Dvora u Hrvatskoj, ali i nadležni organi Republike Srpske.
Vlada Hrvatske donijela je Nacionalni program sprovođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva.
Ovim programom, nuklearni otpad biće definitivno odlagan na Trgovsku goru uprkos protivljenju lokalnih zajednica, sa obje strane rijeke Une.
Nikola Arbutina, načelnik opštine Dvor koja se nalazi u Hrvatskoj i na čijem podučju bi se trebalo graditi pomenuto odlagalište, kaže da nisu usvojene njihove brojne primjedbe.
"Naši stanovnici su izrazili svoj stav i općina Dvor je poduzela sve ono što je u zakonskoj mogućnosti da kaže da to nije dobra lokacija i da to nije dobro za stanovnike općine dvor. Naše primjedbe nisu u procesu donošenja Nacionalnog programa zbrinjavanja radioaktivnog otpada uzete u obzir iako smo mi pitali po čemu je određena samo lokacija Dvor, Trgovska gora-Čerkezovac, iako ih je bilo mnogo u raspravi prije toga a Prostornim planom Republike Hrvatske je samo određena općina Dvor, odnosno Tgovska gora. Koji su to argumenti na to pitanje nismo dobili odgovor", kaže Arbutina.
Slično je i u opštini Novi grad koja se nalazi sa druge strane rijeke Une. Načelnik opštine Miroslav Drljača kaže da je neshvatljivo graditi takvo odlagalište u blizini izvora pitke vode.
"Takva lokacija se ne postavlja i ne izabira ako na tom području praktično imamo izvorišta vode a to imamo sa ove naše Novske strane", kaže Drljača.
Ekološke organizacije već dugo upozoravaju da ova lokacija nije pogodna za odlagalište nuklearnog otpada jer se nalazi na manje od kilometra udaljenosti od rijeke Drine.
Mario Crnković iz udruženja "Green tim" iz Novog grada kaže da su brojni negativni efekti ovog projekta po kvalitet života i zdravlje građana, te ističe da Hrvatska odabirom ove lokacije krši brojne evropske propise i konvencije. Zbog toga će kaže nastaviti sa peticijom protiv izgradnje a ne isključuju ni radikalnije poteze.
"Do sada imamo preko 20 hiljada potpisa ljudi koji su glasno rekli svoj stav. Nastavljamo sa peticijom i iskreno govoreći pošto očigledno lijepa riječ i lijepo objašnjenje nije dovoljno slobodno mogu najaviti da će biti poduzete neke radikalnije mjere. Evidentno je da je Hrvatska prekršila više međunarodnih konvencija, ESPOO i Arhušku koje su same po sebi više nego dovoljne ali činjenica je da tu postoje još neke stvari koje su definisane međunarodnim konvencijama koje se tiču prekograničnog uticaja", pojašnjava Crnković.
Iz Ministarstva za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske u dopisu koji su nam poslali, tvrde da su za odluku Vlade Hrvatske čuli iz medija, te su istakli kako je ova odluka neprihvatljiva i da predstavlja presedan u međunarodnim odnosima.
Ipak, ističu da razmatraju sve mogućnosti djelovanja s obzirom da je u navedenom programu, za period 2019-2020. planirano izdavanje lokacijske dozvole.
"Što podrazumijeva i sprovođenje postupka procjene uticaja projekta na životnu sredinu. Koristeći mehanizme i naša prava koja proističu iz ESPOO konvencije i SEA protokola, koje su obje zemlje ratifikovale, mi ćemo se uključiti u proces odlučivanja i učiniti sve da se od ove lokacije odustane", navodi se u dopisu Ministarstva.
Nadležni entitetski organi ali i stanovnici mjesta koja će biti zahvaćena planiranom lokacijom odlagališta nuklearnog otpada očekuju od novog Savjeta ministara i Predsjedništva BiH da se aktivnije uključe u rješavanje ovog pitanja s obzirom da svi dosadašnji napori nisu urodili plodom.
Biznis.ba / RSE
