S razvojem obućarske industrije u RS tokom posljednje decenije bilježi se rast i broja zaposlenih i same proizvodnje, pa i obima izvoza.
Aleksandra Mihajlović-Bijelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće pri Privrednoj komori RS, rekla je da je prije 10 godina bilo oko 3.500 zaposlenih, dok ih je sada u obućarskoj industriji oko 8.500 na području RS.
Ona ističe za "Nezavisne" da se broj kompanija ne mijenja u značajnijem procentu, nego dolazi do proširenja postojećih pa se tako i povećava broj radnika.
"Postoje firme koje rade za poznate svjetske brendove kao što su 'Nike', 'Adidas', 'Crocs' i ostali", rekla je Mihajlović-Bijelićeva.
Ona kaže da je u skorijem periodu došlo i do povećanja plata u sektoru tekstila, kože i obuće, te da je u februaru ova industrija imala prosječnu neto platu 642 KM.
Dragutin Škrebić, direktor i vlasnik preduzeća "Škrebić Company" Teslić i predsjednik Skupštine Udruženja tekstila, kože i obuće RS, kaže da je Vlada RS ranije prepoznala probleme s kojima su se suočavali pa su dobili povlaštenu stopu za obračun poreza i doprinosa, što je dalo najveći doprinos ovoj industriji.
"Od sljedeće godine imaćemo i riješene probleme s trudničkim bolovanjama, koja će biti prebačena na teret budžeta, odnosno na teret Fonda dječje zaštite. Sa druge strane, imamo i inostrane investicije, dobili smo kvalitetnije poslove, povećali cijenu minuta rada, tako da je došlo na neki način do ekspanzije", rekao je Škrebić.
On ističe da ova godina nije svijetla kao što su očekivali, jer poslodavci koji prave modnu obuću imaju problema na tržištu te su im narudžbe manje u 2019.
Kada su u pitanju plate u ovom sektoru, kako kaže Škrebić, one su pomalo rasle u prethodnom periodu te su sada dostigle svoj maksimum u ovoj industriji.
"Ukoliko bi tržište nametalo povećanje plata, onda bi vjerovatno došlo do smanjenja proizvodnje", kaže Škrebić.
Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće RS, kaže da je broj radnika porastao, jer su oni zajedno s poslodavcima ovog sektora učestvovali u kreiranju novog privrednog ambijenta prije 11 godina. On kaže da je to dovelo do rasta broja zaposlenih i povećanja neto plata radnika, koja je za prošlu godinu u RS u ovom sektoru bila 556 KM, s tim da neke kompanije imaju i veće prosječne plate.
"Došlo je do blagog povećanja plata, ali nedovoljno da bismo zadržali radnike. Očekujemo da smanjenjem opterećenja u privredi dođe do povećanja plata i tim do novog zapošljavanja, ostanka i očuvanja radnih mjesta", rekao je Ružičić.
Marinko Umičević, tehnički direktor Fabrike obuće "Bema" iz Banjaluke, kaže da je ova industrija zasigurno u ekspanziji te da je "Bema" lani imala realizaciju 14 miliona KM, što je, kako on kaže, 12 odsto budžeta grada Banjaluka.
"Nije to malo na šivaćoj igli, 1.200 radnika prima platu i od toga živi 5.000 ljudi. Došlo je do proširenja proizvodnje, prošle godine smo uložili dva miliona KM u opremu i mašine. Fabriku smo uredili i modernizovali, povećali i plate na 600 KM, što je za nas gornja granica. Platu treba u industriji zaraditi, a ona može biti veća samo većim radom", kaže Umičević.
On ističe da bi država trebalo da podstakne da se proizvode domaći proizvodi, koji bi bili konkurencija Zapadu, jer ako znaju da prave cipele za Zapad, znaju da prave i za sebe.
Da dolazi do povećanog izvoza obuće i sličnih proizvoda ili dijelova tih proizvoda iz BiH iz godine u godinu, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
"U prošloj godini ukupno je izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od 751.860.959 KM, u 2017. godini 706.545.023 KM, u 2016. godini 677.990.511 KM, dok je u 2015. izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti 630.363.865 KM", kažu u UIO BiH.
Biznis.ba / NN
