Uz ovu firmu i druge kooperantske firme te građevinske firme bi mogle smanjiti broj zaposlenih. Procjene su da bi 500 radnika ostalo bez posla.
Hajku protiv izgradnje malih hidroelektrana digle su neke nevladine organizacije i neki mediji, a da pri tome nisu svjesni kakvu štetu nanose našoj privredi. Nestručnost i nekompetencija, sa jedne strane, i populizam sa druge strane mogu nas skupo koštati.
Šta javnost treba da zna vezano za mini hidroelektrane:
Mini hidroelektrane spadaju u obnovljive izvore električne energije sa minimalnim utjecajem na okoliš (isto onoliko koliko imaju i solarne i vjetro elektrane)
Da je u Evropi izgrađeno 21.800 mini hidroelektrana, a da BiH ima izgrađenih 106, dok je dostupni potencijal dovoljan za 500 mini hidroelektrana
Da Republika Slovenija ima izgrađenih oko 400 mini hidroelektrana, a površinom je dva puta manja od BiH. Austrija ima 4.000 izgrađenih mini hidroelektrana (1,6 puta veća od BiH), Njemačka 7.000, Švicarska 1.250, Švedska 1.900, Italija 2.700 i ove zemlje spadaju u sami vrh ekološki uređenih zemalja.
BiH ima oko 50.000 kilometara vodenih tokova. Ako jedna elektrana u prosjeku ima 2 km cjevovoda, 500 mini hidroelektrana bi imalo 1.000 km, što predstavlja 2% od ukupnog vodenog toka. Odnosno, na 100 km vodenog toka 2 km bi bilo „opterećeno“ mini hidroelektranama.
Da je proizvodnja iz mini hidroelektrana (na osnovu podataka već izgrađenih mini hidroelektrana) u prosjeku 5,0 GWh.
Sa izgrađenih 500 mini hidroelektrana proizvodnja je 2.500 GWh (a to je više od proizvodnje TE Kakanj).
Da proizvodnja od 2.500 GWh prestavlja 15% ukupne proizvodnje električne energije u BiH
Da se za proizvodnju 2.500 GWh u TE ispusti 1.875.000 T CO2
Da je trenutno emisiona jedinica CO2 30€/T a da će 2030. godine biti 40€/T i da su prihodi od toga 56,2-75,0 miliona €.
Da je investicija po 1GWh jedan milion KM, a za 2.500 GWh 2,5 milijardi KM.
Da se 500 mini hidroelektrana može izgraditi za 10 godina te da je godišnja investicija 250 miliona KM
Da investicija od 250 miliona KM produkuje 2.500 direktnih radnih mjesta, a još 2 puta više indirektnih, odnosno 7.500 radnih mjesta.
Da su prihodi od 500 mini hidroelektrane, odnosno 2.500 GWh po referentnoj cijeni od 0,11KM/kW, na godišnjem nivou 275 miliona KM te da je PDV 46.750.000 KM.
Da je period otplate mini hidroelektrane 10 godina.
Da se mini hidroelektrana gradi po principu izgradi, koristi i vrati te da nakon isteka koncesionog perioda mini hidroelektrana postaje vlasništvo entiteta, a prihodi od 275 miliona KM idu u budžete.
Da se solarne i vjetro elektrane ne grade na tom principu te da entiteti nema tu vrstu prihoda.
Da je za jednu solarnu elektranu proizvodnje od 5,0 GWh potrebno 7,5 hektara prostora.
Da mini hidroelektrane (na osnovu već postojećih objekata) imaju rok trajanja od 100 godina, uz neznatne investicije na produženju vijeka trajanja.
Nakon 30 godina, investicija u vrijednosti jednogodišnje proizvodnje produžuje radni vijek elektrane minimalno 15 godina.
Da vjetro i solarne elektrane imaju vijek 20 godina i da još uvijek nije ispitan utjecaj na okoliš (problemi reciklaže).
Da su poticaji:
mini hidroelektrane: 0,008259 KM/kWh
Solar: 0,064949 KM/kWh (7,8 puta veći nego za mHE)
Vjetar: 0,043359 KM/kWh (5,2 puta veći nego za mHE)
Udio domaće opreme i radne snage u projektima:
Mini hidroelektrane 70-90%
Solar 10%
Vjetar 10%
Da BiH jedina, osim Slovenije, na prostoru biše Jugoslavije, ima vlastiti dizajn i proizvodnju kompletne turbinske i hiromehaničke opreme za mini hidroelektrane.
Da je Austrija izgradnjom 4.000 vlastitih mini hidroelektrana razvila desetak firmi iz ove oblasti koje sada plasiraju svoju opremu po cijelom svijetu.
Na kraju, da je Parlament FBiH jedini parlament na ovom svijetu koji je usvojio odluku o zabrani gradnje mini hidroelektrana.
Za sve iznešeno stojimo na raspolaganju za dodatnu argumentaciju.
Ramo Gutić dipl. ing. maš.
Biznis.ba
