Nosilac projekta je “Majdan Kuti d.o.o. Mostar", a Federalno ministarstvo okoliša i turizma na raspravu je pozvalo zainteresovane stanovnike općine Mostar, sve zainteresovane subjekte i nevladine organizacije.
Raspravljalo se o ocjeni Studije o procjeni utjecaja na okoliš i izdavanja okolinske dozvole za projekat otvaranje pogona za eksploataciju i preradu kamena krečnjaka i dolomita.
S tim u vezi održana je Prezentacija zakonskog osnova u postupku ocjene Studije uticaja na okoliš i izdavanja okolinske dozvole, prezentacija Studije utjecaja na okoliš te je dat prostor za pitanja, diskusije, odgovore i objašnjenja.
Nalazi Studije su pokazali da je lokacija kamenoloma usklađena sa prostornim planom i da se na tom prostoru može vršiti eksploatacija. Studija potvrđuje da se područje eksploatacinog polja nalazi izvan urbanog područja kojeg većinom naseljavaju Bošnjaci.
Radi se o prostornom obuhvatu od 6,5 hektara. Gledano po glavnom rudarskom projektu, maksimalni godišnji kapacitet je 30 hiljada kubika što ovaj kamenolom stavlja u red malih kamenoloma. Studija pokazuje i da bi uticaj na lokalno stanovništvo, klimu, okoliš, buku, kao i uticaj miniranja i emisija prašine bio nizak.
U dijelu koji se odnosio na pitanja, odgovore i diskusije najviše vremena je dobila nekolicina predstavnika lokalnog Eko udruženje Kuti. No, u njihovim nastupima nije bilo konkretnih pitanja, više paušalnih ocjena kojima se pokušala osporiti Studija.
Glavnu riječ ispred Udruženja i protiv gradnje kamenoloma vodili su Branislav Ćorić nastanjen u Mostaru i nastavnik biologije Goran Lozo kojem je mjesto prebivališta u RS-u, a koji je priredio video i power pointa prezentaciju u kojoj je govorio o ljepotama kraja. Njihove kritike uglavnom su bile upućene na neke ranije dokumente, a ne konkretnu Studiju. Osim kamenoloma, Lozo je izrazio i negodovanje zbog činjenice da će u blizini Kuti biti građen autoput te dao naslutiti da će se protiviti i gradnji Koridora 5c.
"Slavni vladika je jednom rekao: Obrazovan čovjek je onaj koji ima obraz", poručio je na kraju svog izlaganja Lozo što je, valjda, bio njegov način da ospori stručnost onih koji su radili na izradi Studije.
Podršku im je pružio Velibor Milojević, zamjenik predsjedavajućeg GV Mostara, uz ogradu da ne govori kao zastupnik grada. Milojević je izrazio sumnju u ponuđene dokumente uz konstataciju da "svi znamo kako se naručuju". Ipak, nije objasnio kako.
Podršku je dao i predstavnika Udruge koja ne djeluje na području Kuti Zdravko Sesar, te predstavnici još par Udruženja, poput "Jer nad se tiče" koji su, pak govorili o deponiji Uborak, na što je odgovoreno da "kamenolom ne uzrokuje rak". Od lokalnih predstavnika koji zaista žive na ovom području obratio se Amer Omanović, koji je održao govor pun emocija.
Na raspravi su se pojavili Dragica i Drago Lozo koji su konstatovali da su njihove kuće najbliže kamenolomu, ali i da oni ne žive u tim kućama.
Jednu od zapaženijih rasprava imao je Mario Ćosić iz Miljkovića, koji je poručio da je čitava rasprava bavljenje posljedicama, a da su uzroci u usvajanju prostornog plana te da mještani tada nisu reagovali. I to je činjenica koja je vjerovatno i presudna za cijelu priču. Prostorni plan je usvojen u skladu sa svim važećim procedurama i on na ovom mjestu predviđa kamenolom.
Nekolicina novinarskih ekipa bila je prisutna na otvaranju rasprave te su snimljene izjave uoči početka, osim našeg medija koji je pratio cijelu raspravu.
