Vlada FBiH je početkom aprila 2021. godine donijela Odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode utvrđivanjem maksimalne visine marži.
Mjera je i danas, dvije godine kasnije, na snazi. Tom odlukom je definisano da su pravna i fizička lica obavezna utvrditi i primjenjivati marže tako da iste ne prelaze visinu marži u procentualnom iznosu koje su važile na dan 31. 12. 2020. godine.
Odluka se odnosi na sljedeće artikle: pšenično brašno i sve vrste hljeba od pšeničnog brašna, mlijeko i tekući jogurt 2,8 % m.m., svježa jaja, šećer kristal bijeli, so za ljudsku ishranu, rižu, tjesteninu, margarin i biljnu mast, sve vrste svježeg mesa i ribe, mesne konzerve, riblje konzerve, jestivo ulje suncokretovo, formule za dojenčad i formule nakon dojenja, pelene za jednokratnu upotrebu za djecu i odrasle, deterdžent za veš u prahu, deterdžent za suđe tečni i sapun.
Namjera Vlade FBiH vjerovatno je bila da ovom Odlukom reguliše tržište i da utiče da cijene navedenih artikala 'ne divljaju'. Ukoliko pitate zaposlene u trgovinama, reći će vam da im je pored svih problema sa kojima se suočavaju u svom poslu, ova Odluka donijela još dodatnih i problema i obaveza. Naime, u jako kratkom vremenu je trebalo usaglasiti marže koje su važile na dan 31.12.2020. godine sa maržama koje su bile u aprilu 2021. godine.
Cijene u doba korone su se mijenjale iz dana u dan, kupci su to naravno prijavljivali inspekcijama, pa su inspektori stalno bili na terenu i kontrolisali navedene procente. Veliki broj trgovačkih lanaca je kažnjen, ne zato što je htio “loviti u mutnom” ili se preko noći obogatiti, već zato što radnici nisu stizali mijenjati cijene i kontrolisati svaki procenat marže u haotičnom vremenu kakvo je bilo u doba korone. Iako je u javnosti prisutna percepcija da su trgovci kalkulisali kazne napisane od strane inspekcije, ovdje se ipak radi o tome da je spisak artikala ogroman, te je velikim trgovačkim lancima kod kojih centralizovano formiranje cijena, bilo teško pratiti ovako širok asortiman.
Tokom protekle dvije godine, zbog uticaja inflacije, cijene svih artikala su rasle, a procenat marže u skladu sa ovom Odlukom je zadržan na nivou iz decembra 2020. godine. Rastom cijena, rasli su svi troškovi poslovanja koje je trebalo podmiriti, a takođe rasla je i minimalna plata u FBiH. Prije dvije godine minimalna plata je u Federaciji BIH bila niža za preko 180 KM. Dakle, poslodavci koji rade u oblasti trgovine su samo minimalnu platu za dvije godine povećali za taj iznos, što ih je uz porast ostalih troškova i ostanak ograničenih marži dovelo u potpuno nezavidan položaj.
Danas, kada se tržište stabilizovalo, i kada dolazi do pada cijena (primjera radi, cijena litra ulja u jednom momentu dosegla je 5,80 KM, a danas iznosi 2,75 KM), postavlja se pitanje da li će trgovci moći podmiriti sve svoje obaveze uključujući i povećane plate, jer maržu od koje to sve podmiruju ne mogu mijenjati.
Danas, ostaje da se vidi da li će novi saziv Vlade FBiH staviti van snage postojeću odluku, da li će je eventualno usaglasiti sa postojećim propisima na nivou kantona, jer na kantonalnom nivou na snazi su zakoni kojima se definišu maksimalne marže osnovnih životnih namirnica ili će barem smanjiti broj artikala na koje se važeća odluka odnosi.
D. N
