Vlade bi trebale otvoriti novu frontu u borbi protiv porezne evazije uvođenjem globalnog minimalnog poreza najbogatijima kojim bi prikupile 250 milijardi dolara godišnje, izračunao je Evropski porezni opservatorij.
To je tek dva posto od gotovo 13 biliona dolara imovine 2.700 milijardera širom svijeta, utvrdila je istraživačka grupa Pariške škole ekonomije u izvještaju objavljenom u ponedjeljak.
Milijarderi de facto u mnogim zemljama plaćaju porez po daleko nižim stopama nego porezni obveznici skromnijeg imovinskog stanja jer mogu 'parkirati' bogatstvo u fiktivnim kompanijama koje ih štite od poreznih obaveza, navodi grupa u Globalnom izvještaju o poreznoj evaziji.
"Smatramo da je teško opravdati tu (poreznu rupu - op. ur.) budući da potkopava održivost poreznih sistema i društvenu prihvatljivost oporezivanja", rekao je direktor Opservatorija Gabriel Zucman.
Procjenjuje se da milijarderi u SAD-u plaćaju porez na bogatstvo po stopi od blizu 0,5 posto, a u Francuskoj, zemlji s općenito visokim porezima, gotovo su oslobođeni te obaveze, napominje institut.
Produbljivanje nejednakosti u pojedinim zemljama već je iznjedrilo zahtjeve da najbogatiji građani plaćaju više poreza, s obzirom na pritisak na javne finansije u uslovima starenja stanovništva, klimatske tranzicije i pandemijskih dugova.
Prijedlog američkog budžeta za 2024. predviđao je minimalni porez za najbogatije od 25 posto, ali je pao u drugi plan zbog svađe u Kongresu oko budžetske potrošnje blokade i limita zaduživanja, napominje Reuters.
Koordinirana međunarodna inicijativa za oporezivanje milijardera mogla bi donijeti rezultate tek za nekoliko godina, priznaju u institutu, ali podsjetivši ipak na uspješnu borbu protiv bankovne tajne i korporativne prakse prebacivanja dobiti u zemlje s nižim porezima.
Automatska razmjena podataka o računima od 2018. smanjila je iznose u poreznim oazama za dvije trećine, procjenjuje Opservatorij.
Sporazum iz 2021. ograničit će manevarski prostor multinacionalnih kompanija za smanjivanje poreznih obaveza knjiženjem dobiti u zemljama s niskim porezima određivanjem poreznog praga od 15 posto od 2024.
"Mnogi su mislili da je tako nešto nemoguće postići, a sada znamo da je i te kako moguće", rekao je Zucman.
"Logičan sljedeći korak bila bi primjena tog modela i u oporezivanju milijardera, ne samo multinacionalnih kompanija", dodao je.
Ako se ne osigura široka međunarodna podrška, inicijativu bi trebala preuzeti "koalicija voljnih", smatra.
Ukidanje bankovne tajne i minimalni porez na dobit okončali su takmičenje u snižavanju poreza, ali nisu zatvorili sve 'rupe', ističu autori izvještaja.
Bogati su polaganje novca u poreznim oazama zamijenili kupovinom nekretnina, a kompanije mogu iskoristiti rupe u odredbi o minimalnom porezu od 15 posto.
Vlade se danas sve više nadmeću subvencijama, iako je to manje štetno za njihovu poreznu bazu od nadmetanja niskim poreznim stopama, smatraju u Opservatoriju.
(Biznis.ba / Hina)
