"Počelo je spajanje kružnog toka na IX transverzali, jednom od najvećih projekata cestovne infrastrukture Ministarstva saobraćaja. Dobor jutro", napisao je Šteta.
Podsjetimo, Deveta transverzala, zajedno sa njenim spojem na autoput je jedan od najvećih projekata cestovne infrastrukture. Ova informacija dobra je vijest za građane i privredu u KS, ali i dobar primjer u kojem smjeru bi mogla ići gradnja ostalih dionica. Jedan od razloga što će IX transverzala biti okončana kao uspješan projekat leži u načinu njenog planiranja, projektovanja i gradnje. Kao što se vidi na fotografijama saobraćajnica je 'podignuta' na stubove čime su izbjegnuta rušenja, prepravke, uništavanje zelenih površina, sporovi. Zato je gradnja na stubovima postala standard u savremenom svijetu.
Upravo je, prema riječima struke, nedostatak ovakvih rješenja glavna manjkavost nedavno predstavljenog Nacrta Urbanističkog plana KS, koji u nekim svojim dijelovima nije promijenjen na planove iz 80-ih godina prošlog stoljeća.
Primjer Devete, mogao bi poslužiti kao rješenje za Prvu transverzalu, gdje odavno postoji prijedlog da se jedan dio trase digne na stubove i izmjesti na desnu stranu gdje je planirana privredna zona, a privredna zona na mjesto gdje je planirana saobraćajnica.
Argument da bi takvo rješenje moglo biti skuplje ne stoji, iz prostog razloga što niko nije niti napravio pravi izračun, niti uzeo u obzir troškove eksproprijacije. Uostalom, izmještanjem bi saobraćajnica išla preko državnog zemljišta pa bi troškovi eksproprijacije bili nula KM. Još jedna prednost ovakvog rješenja je, kao što se vidi i iz primjera IX transverzale, ta što bi cjelokupan projekt bio brže i efikasnije okončan.
U suprotnom, izvjesno je da bi trenutnim Nacrtom UP-a predloženo rješenje moglo dovesti do situacije da kompletno naselje Velešići i dio Pofalića budu u cestovnoj izolaciji, odsječeni od ostatka grada. Desiće se to, naime, u slučaju da gradnju ove dionice ne bude pratila paralelna izgradnja gradskog autoputa. S obzirom na preklapanje nadležnosti, odnosno da je dionica u nadležnosti Kantona Sarajevo, a autoput Federacije BIH i na dosadašnja iskustva, ovaj scenarij je više nego izvjestan.
Čak i iz Zavoda za planiranje priznaju da “se po planskim dokumentima to ne može desiti, ali u realizaciji može". Tim prije uzmu li se u obzirom loša iskustva, poput primjera posljednje dionice Sarajevske zaobilaznice - famozni LOT 3B. Prema planovima, tom dionicom su se građani trebali voziti već dvije godine, a dionica sigurno neće biti izgrađena za još najmanje dvije godine, što je kašnjenje u realizaciji od četiri godine.
Građani Sarajeva zato s pravom mogu biti zabrinuti zbog mogućih posljedica ovakvog rješenja za Prvu transverzalu. Ono bi na duži niz godina moglo ostaviti nedostupnim tunel Ciglane koji vodi direktno prema KCUS-u, kako građane tako i kola Hitne pomoći, ali i rasterećuje glavne saobraćajnice. Ako realizacija ne bude pratila planove, sav teret saobraćaja prebacio bi se u ionako pretrpan centar grada, odnosno Marin Dvor i Skenderiju.
Podsjetimo, u toku je Javna rasprava o Nacrtu urbanističkog plana.
