Ljeto je na izmaku, a sezona lubenice i dinje uveliko traje. Osim uvozne, na tržištu Bosne i Hercegovine mogu se naći i domaći proizvodi.
Najveća proizvodnja lubenice i dinje je u Semberiji. Janja je mjesto sa najvećim zasađenim površinama ove dvije poljoprivredne kulture.
Dinju je na površini od 15 dunuma zasadio Almir Hasifić iz Janje. Kod njega na njivama je urod odličan, tako karakteriše i cijelu ovu godinu.
„Jedne godine ovako, druge onako. Nikada se ne zna kakav će urod biti. Može biti da ne ubereš ništa. Ali sada ima dosta, hvala Bogu. Može se ubrati koliko hoćeš. Nismo mislili da će biti ovoliko, ali, eto, imamo.“ – kazao nam je Hasifić.
Iako uroda ima dosta, lako nije, priča ovaj poljoprivrednik. Cijela njegova porodica bavi se uzgojem dinje, kao i drugih vrsta povrća i voća.
„Teško je, kako nije. Sunce peče hajde na njivu, kiša pada isto tako. Ko se bavi poljoprivredom zna šta pričam. Ali mi smo tako izabrali i zadovoljni smo.“ – ističe Hasifić.
Mnogo je faktora potrebnih za uspjeh u proizvodnji dinje. Zbog klimatskih promjena, iz godine u godinu je sve teže.
„Potrebno je prvo dobra zemlja, obrada te zemlje, đubrenje, folija, trake, prskanje, zaštita. Ova artikl hoće maksimalnu posvećenost. Nema tu hoćeš, nećeš. Moraš se maksimalno potruditi da bi imao dobar urod i kvalitetnu dinju“ – kaže Nedžad Velagić, poljoprivredni proizvođač iz Janje.
Dinja ne voli hladno vrijeme kao ni lubenica koja kasni sa zrenjem ove godine.
„Ove godine lubenica kasni sa zrenjem jer smo imali hladan juni mjesec. A lubenica ne voli hladnoću, njoj odgovara što toplije vrijeme“ – objašnjava Velagić.
Kako prepoznati zrelu i dobru lubenicu, pitamo našeg sagovornika?
„Mora da zveči kad u nju kucneš, ako zveči tad je zrela, također ima prepoznatljiv sjaj, kora se sija kod zrele lubenice, na kraju peteljka ova mora biti žuta i da na njoj nema onih bodlji, to su dokazi dobre i zrele lubenice“- ističe Velagić.
Zbog nestabilnog vremena u junu, visokih cijena đubriva, sjemena i obrade zemljišta, ove godine je u Janji smanjena proizvodnja kako lubenice i dinje, tako i ostalog povrća. Za razliku od poizvodnje, otkupna cijena je dosta dobra.
„Godina je bila teška za svu proizvodnju pa tako za dinju i lubenicu. Imali smo izuzetno nestabilno vrijeme. Proljeće je bilo turbolentno, poslije su došle velike kiše, sada jake temperature i velike suše i teško je bilo održati svu proizvodnju, tako da smo ispod prošlogodišnje proizvodnje.“- kaže Mujo Bogaljević iz poljoprivredne zadruge „Agrofarmer“ Janja.
Bogaljević dalje navodi kako uvoz nije konkurencija domaćoj proizvodnji koja je značajno podbacila i svaka domaća lubenica i dinja ima svoju mušteriju.
„Mi smo desetkovani urodom kada gledamo prosjek. Jer je broj gazdinstava smanjen. Uvoz nama ne smeta. Cijena je također dobra i za lubenicu i za dinju. Problem je, ponavljam, količinski malo proizvedenih kultura“ – zaključuje Bogaljević.
Cijena ove godine je, ako se uzme prosjek za cijelu sezonu, za dinju 1 KM po kilogramu, a za lubenicu 0.70 KM po kilogramu. A da li je zasigurno ukusna i slatka, može se doznati samo ako se proba.
M. V
(Biznis.ba)
