Svakodnevni odlazak radne snage iz Bosne i Hercegovine u zemlje EU poslodavci pokušavaju usporiti, tražeći od entitetskih vlada i parlamenata da smanje doprinose na plaće kako bi taj novac mogli preusmjeriti radnicima i stimulisati ih da ostanu u BiH većim zaradama. No, ni nakon godinu dana stalnih apela nema rezultata, a radne snage je sve manje.
Miljenko Drinić, po zanimanju vozač, dobio je posao u Sloveniji. Sada čeka radnu dozvolu i odlazi iz Bosne i Hercegovine.
"Zato što ovdje nema posla, zato što već 10 godina radim maltene džaba, zato što ne mogu više gledati ovu nepravdu", pojašnjava Drinić razloge odlaska.
Muhamed Pilav iz kompanije za proizvodnju namještaja MS Wood kaže da je sve teže zadržati radnike i smatra da bi vlasti u BiH pod hitno trebale poduzeti konkretne mjere da se radnicima naprave bolji uslovi kod kuće.
"Jedini način da smanjimo odlazak mladih ljudi iz BiH je da znatno povećamo plaće, ali hitno. Nažalost, mi od naših vlada više od 10 godina tražimo da se nešto uradi na tom planu, no do sada nije ništa urađeno", navodi Pilav.
Poslodavci su, naglašava, iscrpili sve svoje mogućnosti.
"U posljednje dvije godine povećali su plaće radnicima što je neke firme dovelo u nezavidan finansijski položaj i prijeti im gašenje. Jedino rješenje je da vlade smanje doprinose u realnom sektoru hitno i da se otvori prostor poslodavcima da povećaju plaće", kaže Pilav.
Prema zvaničnim podacima, u periodu od 2013. do 2017. Bosnu i Hercegovinu napustilo je više od 151.000 osoba, a posljednje dvije godine još toliko, prema podacima Unije za održivi povratak. Iako statističke agencije kažu da njihov posao nije da bilježe iseljavanje ljudi iz zemlje, iz organizacija koje okupljaju bh. dijasporu dolazi informacija da tu dijasporu čini već milion i po ljudi.
Više na portalu Radija Slobodna Evropa.
Biznis.ba
