Zastupnica Skupštine KS Vildana Bešlija podnijela je inicijativu za preispitivanje svih zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju materiju parafiskalnih nameta, u cilju rasterećenja privrede u Kantonu Sarajevo. Riječ je većem broju zakona koji predviđaju različite takse i naknade koje poslodavci plaćaju već godinama.
"Poslodavci smatraju da svi nivoi vlasti od općina, kantona, Federacije BiH do državnog nivoa, u nemogućnosti da kroz fiskalni sistem osiguraju potrebna sredstva za finansiranje, olako posežu za donošenjem propisa kojima kroz parafiskalne namete dodatno opterećuju rad privrednih subjekata. U cilju stvaranja boljih uslova za nove investicije, a time i novo zapošljavanje, poslodavci
traže preispitivanje svih zakonskih i podzakonskih akata koji regulišu materiju parafiskalnih nameta i njihovu eventualnu izmjenu, odnosno stavljanje van snage. Također, privrednici smatraju da bi za bilo kakvo uvođenje novih nameta prethodno trebalo zatražiti mišljenje i stav Udruženja poslodavaca KS", kazala je Bešlija.
Iz Ministarstva privrede KS, koje je nadležno za Zakon o šumama, a koji tretira plaćanje naknade za šume u iznosu od 0,07 posto od ukupne dobiti, naveli su da se rad Uprave za šumarstvo u potpunosti finansira iz ovih sredstava, od plaća preko izrade planskih dokumenta u šumarstvu, do zaštite šuma i poslova u šumama koje podrazumijevaju njihovo očuvanje, njegovanje, pošumljavanje i brojne druge obaveze. U slučaju da se naknada ukine, upozorili su da bi ovo sve išlo na teret budžeta KS.
"Ilustracije radi, na 1.000.000,00 KM ostvarenog prihoda privredni subjekt izdvaja po osnovu naknada za OKFŠ 700,00 KM. Imajući u vidu sve navedeno, a posebno da je novi Zakon o šumama Federacije BiH u parlamentarnoj proceduri, kao i činjenicu da budžet Uprave za šumarstvo za 2018. godinu u cjelokupnom iznosu predstavlja namjenska sredstva, cijenimo da je racionalno sačekati usvajanje
Zakona o šumama Federacije BiH", kazali su iz Ministarstva privrede KS.
Poslodavci su zatražili i izmjenu načina obračuna i visine naknade za odvoz otpada. Trenutno poslovni subjekti iz oblasti ugostiteljstva i trgovine plaćaju 1,50 KM + PDV, a iz ostalih oblasti 0,90 KM + PDV. Iz Ministarstva komunalne privrede KS su istakli kako su privredni subjekti dužni isključivo plaćati cijenu za pruženu komunalnu uslugu te da nemaju dodatnih opterećenja.
Tu su i sudske takse do 1.000 KM, kao administrativne. Za izdavanje rješenja o kategorizaciji hotela potrebno je idvojiti između 2.000 i 3.500 KM, restorana do 1.000 KM, a smještaj koji nije kategoriziran 500 KM.
Zatražena je i izmjena Zakona o turizmu prema kojem pravni subjekti plaćaju članarinu Turističkoj zajednici KS u iznosu od 0,05 posto od ukupne dobiti.
Žalili su se i na visinu naknade po osnovu tehničkog pregleda građevina, koja prema Zakonu o prostornom uređenju KS iznosi od 2 do 6,5 KM po metru kvadratnom, ovisno o površini poslovnog objekta. Zatražena je i izmjena cjenovnika tehničkog pregleda građevina. Troškovi tehničkog pregleda građevina određuju se prema investicionoj vrijednosti građevine, a uvećavaju se ako posjeduju sistem centralnog grijanja i sistem klimatizacije.
"Prihod po osnovu poreza na dobit preduzeća u budžetu KS je u 2017. godini bio veći za 41.000.000 KM, odnosno za 57 posto u odnosu na 2016. godinu, odnosno da su za toliko smanjena sredstva realnog sektora koja su mogla biti iskorištena za povećanje plata i za ulaganja. Prihod po osnovu poreza na dohodak koji plaćaju građani bio je u 2017. godini za 9.000.000 КМ ili sedam posto veći nego u 2016. godini. Kantonalne naknade su budžetu KS u 2017. godini donijele 25.000.000 КМ (u 2016. godini 4.000.000 КМ) i bile su veće za 21.000.000 KM, odnosno za preko 500 posto u odnosu na 2016. godinu", kazala je Bešlija.
Podsjetimo, Udruženje poslodavaca KS u novembru prošle godine je saopćilo kako od Vlade KS, između ostalog, očekuje izmjene seta zakona, uvođenje poreznih olakšica te unapređenje rada ESV-a.
Biznis.ba
